Ono od čega svaki dužnosnik strepi je da ne završi na crnoj listi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. U sjeni žestokih optužbi vladajućih na račun povjerenstva - brusi se novi zakon. I dok kritičari tvrde da je zakon čista kozmetika, iz resornog ministarstva najavljuju promjene.

Po novom će se, doznaje Dnevnik.hr, moći naplatiti kazna za sukob interesa i nakon što netko prestane biti dužnosnik. Maksimalna novčana kazna za državnog dužnosnika uhvaćenoga u sukobu interesa povećat će se sa sadašnjih 40.000 kuna na 50.000. Povjerenstvo će imati rok od 30 dana u kojem će morati pokrenuti postupak.

Nakon isteka dužnosničkog mandata rok hlađenja neće biti za sve isti.

“U današnjem zakonu stoji da se godinu dana ne mogu obavljati druge dužnosti. Ja mislim da nije svejedno da li vi obnašate dužnost zamjenika općinskog načelnika ili dužnost premijera. Upravo nam je želja sa novim zakonom rangirati taj period hlađenja ovisno o dužnosti koju ste obavljali odnosno vrijeme koliko dugo ste tu dužnost obavljali”, kaže ministar uprave Lovro Kuščević.

Širi se broj ljudi koje će povjerenstvo nadgledati. Primjerice čelnike HBOR-a.

“Mogu najaviti da će tu biti određeni uprava i rukovodeće dužnosti u nekim javnim tvrtkamai javnim tijelima”, dodaje Kuščević.

No Povjerenstvo ide i korak dalje.

“Htjeli smo obuhvatiti predsjednike članove uprava trgovačkih društava što su u vlasništvu lokalne samouprave upravo zbog toga da i oni potpadnu pod naš zakon da su pod kontrolom tu je npr zagrebački holding. Htjeli smo napraviti i registar da se vidi koja poduzeća posluju s kim da se vide polovni odnosi na lokalnoj razini”, kaže Nataša Novaković, predsjednica POSI-ja.

Apsurdno je da će po novom podnositelj prijave, tvrdi Dalija Orešković, biti zaštićen samo ako to on sam bude tražio. Dok će prijavljeni dužnosnik odmah dobiti informaciju da je prijavljen, tko ga je prijavio te sadržaj prijave.

“Time se u svakom slučaju ne jača mehanizam prikupljanja dokumentacije da se utvrdi određena povreda već će dužnosnicima biti pružena mogućnost da na vrijeme prilagode i poslože dokumentaciju tako da do utvrđivanja određene povrede ni ne može doći”, smatra bivša predsjednica POSI-ja Dalija Orešković.

Božo Petrov koji je i sam pod povećalom povjerenstva zbog svoje uloge u slučaju Agrokor od novog zakona ne očekuje ništa.

“Bit će na kraju ‘tresla se brda rodio se miš’, a to što vladajući između sebe igraju ping pong i dižu si jedno drugome perje sa ljudima koji su oni postavili na te pozicije”, kaže Petrov.

A dok se zakon čeka Povjerenstvo radi. U idućoj godini osim Bože Petrova na red dolazi slučaj Agrokor u kojem će se preispitivati uloga premijera Plenkovića.

Pod povećalo Povjerenstva došao je i guverner Boris Vujčić. Tereti ga se zbog više susreta s predstavnicima fonda Knighthead u vrijeme i nakon pisanja tzv. Lex Agrokora.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.