U Novom danu gostovao je Ivan Lovrinović, predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku. Govorio je o Ini, Uljaniku i Agrokoru.
Rapravlja li Sabor o ovim ključnim temama – Ini, Agrokoru? Je li Ina i dalje strateški nacionalni interes ili nije?
“O nijednoj od tih tema Sabor nije raspravljao i koliko vidim u ovoj vladajućoj koaliciji – nemaju namjeru. Prema tome, imamo to što imamo, promijenjen je poslovnik o radu Sabora, oporbi su zalijepljena usta.”
“Kada pitate za Inu, maloprije smo čuli – na Badnjak prije dvije godine premijer je rekao ‘Ina je naš strateški problem i naicionalni interes’, a pred ovaj Božić vidimo potpunu promjenu stava vlade – to je korporativni problem, ne treba se miješati. Riječ je o izdaji birača jer isti ti ljudi koji sada obnašaju vlast, građanima su na izborima govorili upravo da je ovo nacionalni interes, da treba vratiti Inu, da je onaj tko postupi drugačije izdajnik.”
Nema ozbiljne alternative? Najlakše je reći da će se Ina vratiti – ali kako?
VEZANA VIJEST
“Ina je devastirana čitavo ovo vrijeme strateškog partnerstva s MOL-om. Njena se vrijednost smanjuje, pretvorena je u trgovačku mrežu MOL-a u Hrvatskoj. Ja sam prije godinu dana govorio i bio u Sisku da nije točno da je rafinerija Sisak neekonomična. Ina-MOL ima nekoliko povezanih društava, jedno od njih je ono koje vadi naftu i plin. To društvo naftu isporučuje rafineriji Sisak kao da rafinerija kupuje naftu na svjetskom tržištu. Morate onda imati problem. MOL već pri prodaji ostvaruje dobit na temelju razlike cijene vađenja nafte i cijene po kojoj isporučuje. Ministar gospodarstva se pretvorio u glasnogovornika Ministrastva gospodarstva – on nama samo prenosi informacije ili iz MOL-a, ili o tome hoće li u brodogradilišta doći ovaj ili onaj strateški partner… oni su potpuno pasivni, zapostavili su naše interese. Moralo je doći do ovoga.”
“Nakon tolike devastacije – što vrijedi Ina? Kako je postaviti ponovno na noge? Što čini u energetskoj politici Hrvatske? Sjetimo se prethodnih desetak, 20 godina – kada smo 70, 80 posto plina zadovoljavati iz domaće proizvodnje, nafte 40 posto – to je sad dramatično palo i postajemo uvozno ovisni. Obećavale su se investicije u Rijeku – ništa od toga. Govori se da će Sisak postati industrijski centar – što je to industrijski centar, bit će obično skladište. Trošak gašenja rafinerije – što se tiče zagađenosti, ekološki se mora zbrinuti – procjenjuje se na nekoliko milijardi kuna. Tko će to platiti? Sigurno će to prebaciti na nas porezne obveznike.”
Pitanje Uljanika i 3. maja – ministar Horvat spominje talijanski Fincantieri, njemačke investitore?
#related-news_0
“Moj dojam je da se pasivnost Vlade negativno odražava i da je proces restrukturiranja i rješavanja problema u Uljaniku i 3. maju doveden je u pitanje. Vlada se pretvorila u maćehu prema brodogradnji u Hrvatskoj. Ministarstvo gospodarstva samo izvješćuje tko je zainteresiran, da će doći onaj, da će doći ovaj.”
Što je alternativa?
“Nema te brodogradnje na svijetu koja može opstati bez pomoći države. Kolika treba biti ta pomoć, to je pitanje. Tražim od premijera i ministra financija da predoče javnosti izvještaj kako su se trošila naša sredstva, poticaji, subvencije. Taj izvještaj napravljen je u siječnju 2018. i stavljen je embargo na izvještaj. Je li tamo toliko kriminala, jesu li interesne skupine izvlačile taj novac – to su te milijarde. Neka odgovore, neka pokažu taj izvještaj, nije predočen ni Saboru ni javnosti. Nikada nije bio cilj ove Vlade, ni prijašnje, da se restrukturiranje napravi na vrijeme, kvalitetno. Mi ovdje imamo predstavu.”
Lovrinović dodaje i da mu je u rujnu jedan njemački potencijalni investitor poslao mail iz Hamburga da je zainteresiran i da je prije pola godine pisao vladi da ga prime jer je zainteresiran, ali nitko mu nije odgovorio niti ga pozvao na razgovor.
Investitor mu je, kaže Lovrinović, tada rekao “da se ne može oteti dojmu da je već riješena sudbina Uljanika, da je nekretninski biznis tu ključan – i zaista, razvoj situacije govori da je to tako”, zaključuje Lovrinović.
Aktualna tema je i davanje koncesije na državna zemljišta, stavljen je na stol gradonačenicima i načelnicima slavonskih općina na potpis zahtjev za produženje koncesija, oni su to odbili. Hoće li se automatizmom te koncesije iz Todorićevog doba nastaviti, iako nije jasno tko će biti vlasnik novih kompanija?
“Nije to automatizam. Vidjeli ste da udruge jučer pitaju Vladu kako to da se prijenos koncesije dogodio prije nego je postignuta nagodba – i to tri tjedna prije. Slučaj Agrokor je u toj mjeri kontaminiran da je to nevjerojatno. Slučaj Agrokor nije zatvoren.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram
