Povjesničar Ivo Banac, gostovao je u Novom danu i komentirao aktualne događaje i trendove u zemlji i svijetu.
Ulazak u NATO i Europsku uniju bio je jedan od ciljeva Hrvatske. Izlaze li sada zemlje polako iz svojevrsne zablude da će globalizacija riješiti probleme?
VEZANE VIJESTI
Te ustanove su različite po sadržaju, NATO je nešto što je ostatak hladnoratovskog vremena, ali vrlo korisno dok imamo reprize starih imperijalizama. Europska unija je nešto drugo, okupljanje europskih zemalja na mirovnom i gospodarskom planu, ali sad nije pitanje u tome kako ekonomski podići Europu, nego kako postići nadvlast nad cijelim europskim prostorom. To izaziva velika previranja. U procesu globalizacije imaju pobjednici i gubitnici, upravo zbog društvene nepravde. Zato što ima mnogo siromaštva u svijetu, trebali bismo na neki način remoralizirati globalizaciju. Nešto je nedostajalo u tom moralnom planu globalizacije što sad treba popraviti. Teško je reći što će biti, ali mislim da u Davosu ove godine vidimo neku vrstu povlačenja, vidimo nekakvu nervozu, a to se može računati i po tome tko ove godine dolazi, a tko ne. Tu su oni koji su doista vezani za taj projekt, primjerice njemačka kancelarka Angela Merkel, dolazi i japanski predsjednik vlade, brazilski predsjednik, ali nema Donalda Trumpa ili Therese May.
Što se dogodilo u godinu dana da su najveće zvijezde prošlogodišnjeg Davosa, Trump, Macron i May na svojevrsnom raskrižju ili u problemu u svojim zemljama?
Britanska situacija je posebna jer očito se radi o nesporazumu, vlada je ušla u stanoviti način ponašanja i ne vidi nikakav način ili mogućnost da iziđe iz tog uskog ponašanja. U Americi opozicija sprema ražanj za Trumpa, a već se navodi desetak osoba koje će se kandidirati na predsjedničkim izborima. Tu je već predsjednička kampanja na putu, premda ćemo to čekati još dvije godine. Sve što je u sukobima Trump radio, politika Amerike na prvom mjestu, dovodi se u pitanje. On mora čuvati svoje bokove.
Kako komentirate spočitavanja koja se upućuju Vladi, da joj je politika više globalistička nego nacionalna?
Mislim da je to točno, ali ne vidi se kakva je velika korist od toga. Mi smo ovdje primili čitav niz uputa i direktiva, koje bi se mogle na razne načine osporiti, a na Plenkoviću je da odgovori koje su to posebne usluge koje primamo zbog pretjerano lojalne politike prema Europskoj uniji. Ja se ne mogu domisliti, jer ništa ne mogu naći što bi opravdalo toliku vrstu povezanosti. Imamo Vladu bez mnogo imaginacije, koja ne zna pokrenuti bilo kakvu reformu, pa se nalazimo u stanju ovisnosti o Europskoj uniji i čitavom nizu čimbenika. Mislim da smo se tako pozicionirali da što god se dogodi u centru Europske unije, dogodi se i kod nas. Mislim da to nije dobro. Nikad nismo čuli od bilo kojeg člana Vlade što je to što oni žele postići. To je vrlo blijeda politika bez imaginacije.
Je li Hrvatska postigla stabilnost?
Stabilnost je ako nemate demonstracije pred Banskim dvorima, mislim da Plenković tako definira stabilnost, ali to nije stabilnost. Mi smo nestabilni, jer se ne možemo sami uzdržavati.
Zašto je Vlada sad odlučila krenuti u borbu s fake newsom?
Ja mislim da u Hrvatskoj ima vrlo mnogo lažnih vijesti, ali naravno lažne vijesti nisu uvijek nešto što je generirano iz medija, nešto je generirano i iz vlasti. Ako imate vlast koja ne da objasniti čitav niz vrlo velikih afera, sad imamo to pitanje oko F-16, sve to lebdi, zar nije dužnost jedne odgovorne vlasti objasniti što se dogodilo? Pa nismo svi idioti, mora se znati, to je njihova odgovornost, ali zbog stabilnosti nikad ne možemo dobiti prave odgovore, a ako je to stabilnost – hvala lijepo na stabilnosti.
Kad govorimo o postupku nabave borbenih zrakoplova, što su posljedice ovakvog političkog raspleta?
Bilo bi vrlo loše da ne bude posljedica, jer ono što sad znamo je da je SAD poslao niz vrlo izravnih poruka što se tiče cijelog ovog deala, ako su to poslali, kako objasniti da se ništa nije učinilo na ovom planu? Ili ne znate čitati ili ste namjerno ignorirali sva ta upozorenja. Ministar mora odgovoriti gdje je pogriješio, a ako ne može odgovoriti – slijedi ostavka, to je tako u svim normalnim zemljama.
Hoćemo li ikad imati pune informacije o ovom propalom poslu?
Ako Zagrebom kruže vrlo uvjerljive priče o tome što se dogodilo s nizom visokih političara koji su bili umiješani u priču, ne jedan ministar, jedna vlada, nego i druge ustanove, onda možemo znati, a već dobrim dijelom i znamo. Ne znam zašto ova maskerada, gdje se pravimo ludi.
Može li i treba li se u Hrvatskoj mijenjati izborni sustav?
Naravno da trebamo novi izborni zakon, ja sam još 2005. predložio jedan reformni plan u Saboru za nove izbore.
Kako komentirate činjenicu da sad rezultat većine i manjine u Saboru nije rezultat izbora?
Naravno da to ne možemo zanemariti, ali lijek tomu je teško definirati. Ovo što nam ova sadašnja situacija govori je da su vodeće stranke u Hrvatskoj u velikoj krizi. One nemaju konzistentnu ideju što zastupaju, kakva je njihova ideologija, to su interesne skupine koje su okupljene oko zajedničkog i ne pretjerano političkog cilja. To se ne može popraviti zakonom, nego kroz češće sukobe oko ključnih ideja. Mene zabrinjava reakcija SDP-a prema čitavom nizu HDZ-ovih poteza, gdje bi oni mogli ponuditi alernativu. Stranke moraju biti zdravije, integralnije i borbenije, to nam nedostaje.
Postoji li prava oporba u Republici Hrvatskoj? Mogu li zastupnici premijera optužiti za veleizdaju i reći da pogoduje interesima Srbije?
Gospodin Grmoja nije pronašao najbolju riječ, ali ja ne bih osporavao njegovo pravo da razmišlja u tim kategorijama, samo osporavam njegov način da se tako ponaša u parlamentarnom tijelu. Ali nije dobro praviti od Sabora cirkus, praviti papirnate zrakoplove i makete, to je za pijacu, a ne za Sabor.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
