Već je gotovo sigurno da će s proljetnim temperaturama, porasti i cijene plina i to za 10 posto.

Ovo je tek prvi plinski udar na džep građana. Mnogo jači mogao bi uslijediti za dvije godine kada se očekuje liberalizacija tržišta. “S današnjim cijenama plina, to bi značilo da im cijena automatski raste nekih 25 ili 30 posto”, objašnjava glavna urednica portala energetika-net Nina Domazet.

Razliku između tržišne cijene i cijene za kućanstva trenutačno pokriva opskrbljivač. “Taj posrednik je HEP i HEP snosi gubitke, koje onda znači elementira kroz svoje neke druge stavke u poslovanju”, ističe Domazet. Drugim riječima, niže cijene plina plaćamo višim cijenama struje.

Građanima ovakvo pretakanje iz šupljeg u prazno možda i ne bi bilo toliko mučno da su primanja na razini zapadnih zemalja. “Ne možemo kad se radi o poskupljenju gledat tržište svjetsko, a kad se radi o standardu života i o financijskim primanjima građana Republike Hrvatske, onda to nema veze sa svijetom”, smatra Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske.

Priče kako su trgovački centri zimi prepuni umirovljenika koji su tamo samo zbog uštede na grijanju, čini se, nisu daleko od istine, prenosi Dnevnik.hr.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.