U tjednu pred nama očekuje se konačna verzija novog ovršnog zakona. Odvjetnici kažu da ovakav sustav potiče neplaćanje, iz udruge Blokiranih ponavljaju da dok je god riječ o unosnom biznisu, nema rješenja.
Danas su od Ministarstva pravosuđa zatražili i da hitno zaštiti od nekontroliranog uvida osobne podatke blokiranih građana, objavljene na
Nova zakonska rješenja očito ne zadovoljavaju dužnike, a ni mnoge vjerovnike. Mogu biti zadovoljni samo oni između koji su se udobno smjestili u hranidbenom lancu i profitiraju na tuđoj muci. Nitko iz tog hranidbenog lanca još nije izbačen – naprotiv.
Mićo Ljubenko kaže kako će, načelno rečeno, funkcionirati lošije jer se procedura učinila složenijom, čak i sporijom, ima više koraka, a to nije loše samo za ovršenike nego za sve.
Sarajko Baksa govori da je naplata nenaplativih potraživanja postala unosan biznis i dok netko zarađuje na tuđoj muci, zakon neće dati rezultate.
Dvojbeno je i hoće li postupak za malog čovjeka biti jeftiniji.
VEZANA VIJEST
Baksa kaže kako bi trošak ovrhe trebao biti barem jednak dugovanju. Na taj način bi se, smatra, spriječilo pokretanje ovrha za dug od nekoliko kuna.
Baš ništa nije napravljeno s osnovnim problemom – teško je uz Hrvatsku naći državu koja dužnicima provodi opću blokadu svih računa. Hrvatski endemski model zapravo kod dužnika potiče neplaćanje dugova! Tako da možda nije čudno da Slovenija godišnje ima 150 tisuća ovrha, a Hrvatska ne 300 već – 700 tisuća.
Ljubenko kaže da je većini ovršenika svejedno hoće li biti blokirani ili “malo blokiraniji”.
“Ako imate blokiran račun pet, šest godina, kakav je vaš interes da ga idete gotovinski plaćati jer preko računa ne možete, da idete pregovarati s vašim ovrhovoditeljem, kad vam je zapravo svejedno”, kaže on.
Odgovor je jasan i sam se nameće, ponavlja ga predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, samo se Bošnjaković i društvo prave da je ne čuju: svakako ne treba ukidati ovrhe, ali se BEZ ODGODE moraju ukinuti opće blokade računa koje stotine hrvatskih građana čine nesposobnima za život, a kamoli za rad i vraćanje dugova, tjeraju ih na rub očaja, pa na koncu i na masovni bijeg iz države.
Pod pritiskom HNB-a, hrvatske banke su se se ubrzano razduživale te za svega 15-ak posto vrijednosti dugove hrvatskih građana prodavale šačici agencija koje u ovom trenu ne odgovaraju hrvatskim regulatorima.
Nažalost, nitko s državne strane ne bavi se time, a kamoli da pokušava kontrolirati posljedice takvog procesa zbog kojeg budućnost stotina tisuća hrvatskih građana postaje još teže rješiva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
