Od 2014. do kraja 2018. od 10 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju, povukli smo tek 1,98 milijardi eura i postavili se na predzadnje mjesto u EU po iskorištenosti EU fondova. Stručnjaci za EU fondove ipak misle da imamo priliku za popravak u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021-2027.
“Hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja 2018. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) ugovoreno 57, a isplaćeno tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, što Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske”, istaknula je Ariana Vela, stručnjakinja za EU fondove i organizatorica konferencije o EU fondovima “Ususret financijskom razdoblju 2021. – 2027.: Programirajmo EU fondove za hrvatski uspjeh”.
Pred gotovo 200 sudionika iz tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave, kao i korisnika EU sredstava iz privatnog i nevladinog sektora, Vela je navela i ključne razloge za tako nizak postotak sredstava isplaćenih korisnicima.
Institucije bez kvalitetne pripreme, nedovoljna koordinacija, neefikasni ljudski kapaciteti, utjecaj politike……
“Institucije Republike Hrvatske nisu se kvalitetno pripremile za korištenje velikih financijskih alokacija iz ESIF-a. Tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća nedovoljno su koordinirana, ljudski su kapaciteti nedostatni i neefikasni, a odgovornost sustava upravljanja i kontrole ne postoji, zbog čega se greške rijetko ispravljaju”, naglašava Vela.
Uz to, Hrvatska i dalje ima problema s pravnom zaštitom, što složene procese poput provedbe EU projekata čini još više neizvjesnim. Zbog toga se korisnici boje nepravilnosti i mogućih financijskih korekcija, što rezultira odustajanjem od projekata ili njihovom usporednom provedbom.
Naglasila je kako su veliki projekti u fazi pripreme i provedbe pod prevelikim utjecajem politike, a prilikom programiranja nisu uzeti u obzir rokovi za pripremu projekata niti trajanje postupaka javne nabave. Zaposlenici javnog sektora nisu pak dovoljno efikasni za pripremu i provedbu EU projekata unutar rokova.
VEZANE VIJESTI
Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU naglasio je kako SAFU trenutno unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija prati provedbu ugovora ukupne vrijednosti projekata od 20,7 milijardi kuna, a do kraja godine očekuje da će ta brojka narasti do 29 milijardi s oko 600 ugovora u provedbi.
“Svaki projekt koji pratimo u prosjeku ima 20-tak nabava, pa ako to pomnožimo s brojem ugovora koji su trenutno u provedbi dolazimo do brojke od preko 8.000 postupaka raznih nabava. Stoga nije iznenađujuće da se javlja određeni broj nepravilnosti prilikom provedbe projekata koje u konačnici rezultiraju financijskim korekcijama”, kaže Petric.
Ana Odak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, najavila je Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine (NRS 2030)
“NRS 2030 će činiti temelj za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora (su)financiranja dostupnih Republici Hrvatskoj u razdoblju nakon 2020. godine“, rekla je Odak.
Iako je Republika Hrvatska po iskorištenosti sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova trenutno druga najgora članica EU, sad je trenutak da iz prethodnih grešaka izvučemo pouke, povećamo kapacitete i iskoristimo sve šanse koje nam se pružaju, suglasili su se vodeći hrvatski stručnjaci za EU fondove na danas održanoj konferenciji o EU fondovima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.
