U Hrvatskoj je do 10. veljače 2019. službeno registrirano ukupno 48 080 oboljelih od gripe. U 6. tjednu stiglo 8166 prijava što je značajno niže u odnosu na prethodni tjedan kada ih je stiglo 11 250.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo priopćio je kako u narednim tjednima možemo očekivati jenjavanje intenziteta sezone gripe.
Najveći broj prijava je pristigao iz Grada Zagreba, Zagrebačke, Osječko-baranjske, te Brodsko-posavske županije Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.
Ova sezone gripe značajno je intenzivnija po broju oboljelih u usporedbi s prethodnih pet sezona, uključujući i veći broj hospitaliziranih zbog gripe, te veći broj dojava o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija.
Do sada je dojavljeno 75 takvih smrtnih ishoda, dok je u sezoni 2017./2018. bilo prijavljeno ukupno 29 umrlih.
Navedeni podaci upućuju na tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe.
To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom.
VEZANE VIJESTI
Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen.
“Kada govorimo o smrtnim ishodima, ta brojka je bitno veća nego ikad, ali to se još mora proanalizirati, da li se naprosto više prijavljuje”, za Jutarnji list pojašnjavaIva Pem Novosel iz HZJZ.
Ipak, kaže, istina je da su ove godine kliničke slike teške, te da je mnogo hospitalizacija i osoba koje su završile na respiratoru ili ECMO-u (uređaju koji služi kao umjetna pluća).
Također, prema saznanjima HZJZ-a, najveći broj umrlih su starije osobe s jednom ili više kroničnih bolesti. Među mlađima koji su preminuli također su osobe koje su imale i neke druge zdravstvene poteškoće, kao što su dijabetes, hipertenzija ili srčani problemi.
“Nije baš bilo oboljelih koji su preminuli, a da su prethodno bili potpuno zdravi. Također, prema našim saznanjima, oni koji su doživjeli teške kliničke situacije i bili hospitalizirani, ali i oni koji su preminuli nisu bili cijepljeni. Naravno, ne možemo tvrditi za sve jer u papirologiji nemamo baš za svakog popunjeno polje o tome je li se osoba cijepila ili ne”, ističe Pem Novosel.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
