"Sloboda govora je jedna od sloboda koja je temelj demokracije, ali ni ona nije apsolutna", komentirao je u emisiji "Nedjeljom u dva" zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH i predsjednik Antikorupcijskog tijela Vijeća Europe (GRECO) Marin Mrčela.

Sudske slučajeve Marin Mrčela ne komentira, posebice nepravomoćne, ali za onu zbog remećenja radnog reda i mira da se čovjek godinu dana ne smije približavati spomeniku kaže da to zvuči malo čudno, ali vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud. Prvi put čuje za takvu presudu.

Na pitanje da li se takvim presudama suzbija sloboda govora, kaže da treba odvagnuti slobodu govora i da li je ta osuda bila nužna u demokratskom društvu.

“Tu treba vidjeti pisani otpravak, što će pisati – je li on osuđen zato što je vikao ili zbog sadržaja koji je vikao. Tu treba postojati ujednačena praksa, vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud. Sloboda govora je jedna od sloboda koja je temelj demokracije, ali ni ona nije apsolutna”, kazao je Mrčela gostujući u emisiji “Nedjeljom u dva”.

Javnost postavlja pitanje zašto se zabranjuje približavanje spomeniku, a zlostavljačima se ne zabranjuje približavanje žrtvi, Mrčela kaže da je vrijeme trajanja zabrane približavanja određeno zakonom i kada prođe zakonski rok, onda ta mjera opreza više ne postoji.

Osvrnuo se na slučaj Horvatinčić, kaže da je taj postupak trebao već biti okončan, volio bi da sudski procesi ne traju toliko dugo, ali uvijek ima iznimaka.

Tvrdi da je kriva percepcija u javnosti da je sudstvo korumpirano, a korumpirani sudac najgori sudac.

“Ako je igdje korupcija loša, onda je to u pravosuđu”, dodaje.

Što se tiče velikih procesa (Sanader, Lovrić Merzel, Vidošević, Bandić…), predmeti se vuku po 10 godina i nema pravomoćne presude, kaže da to nije dobro za nikoga osim za okrivljenog i treba poboljšati način rada, ali i zakonodavni okvir.

Smatra da se u medijima pojavljuju stalno isti predmeti, njih 20-ak od kojih je pola nepravomoćno, ali se ne govori o osudama kojih je bilo, za primjer je naveo bivše ministre, gradonačelnike.

Govorio je o tome kako ubrzati velike sudske predmete, smatra da treba poraditi na zakonima i vidjeti što treba mijenjati. Kaže da ima i sudaca koji se dobro ne snalaze kada stranke manevrima nastoje odugovlačiti postupak,

DSV ne može sankcionirati takve suce. Oni mogu sankcionirati one koji nisu dobro obnašali svoj posao, kaže da je u zadnjih 10 godina pokrenuto 149 disciplinska postupka protiv sudaca, 103 suca su proglašena odgovornima, 12 ih je razriješeno. Dodao je da je u RH 1700 sudaca.

Mrčela je sudac već 30 godina, smatra da suci u RH, obzirom na ekonomsku situaciju, imaju dobre plaće. Suci smiju raditi i honorarno, rijač je o predavanjima i pisanju knjiga. Protiv je imovinskih kartica sudaca, smatra da je to populistička mjera koja nema argument, ali oni su se pomirili s time.

Vezano za pozdrav “Za dom spremni!”, sudovi o tom pozdravu ne sude jednako. Mrčela kaže da je za njega osobno to prekršaj, što pokazuje praksa Visokog prekršajnog suda.

Komentirajući otežavaju li mediji rad sudova, drži da mediji ne vode dovoljno računa o pretpostavci “nedužnosti”.

Osvrnuo se na slučaj “Daruvarac” i medijsko izvještavanje o tome, kazao je da treba voditi više računa i o pravima druge strane u postupku. Svjestan je da je javnost osjetljiva, ali postoje i dvije strane i tu treba postići ravnotežu koja bi olakšala rad svima.

“Nije lako raditi ako o predmetu koji vodite svaki dan pročitate pet članaka. To nije jednostavno, sudac se od toga treba odmaknuti i ne smije na to boraćati pozornost. Naši suci su za to sposobni, ali to nije lako”, kazao je Mrčela.

Na pitanje treba li donositi novi zakon o govoru mržnje, kazao je da treba raditi razliku između onoga što se objavljuje na portalima i onoga što se objavljuje na društvenim mrežama. Smatra da je veći problem prekršaji koji su razbacani po raznim zakonima. Čini mu se da treba podići društvenu svijest jer mnogi komentari su posljedica nepristojnosti, neznanja, neobrazovanosti.

Mrčela je u razgovoru za HRT za slobodu govora u medijima kazao da informacija treba biti istinita i objavljena u dobroj vjeri, što znači da treba biti iznesena i druga strana, što često izostaje. Rekao je da češće izostaje objava ispravka koja bi trebala biti na istom mjestu i sa istom opremom kao i članak o kojem je riječ, a često nije tako.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.