"Ono što mi stalno zazivamo – to je kurikulum koji bi slijedio finske uzuse"

Vijesti 21. velj 201909:47 > 09:51
(ilustracija)

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak komentirala je, u četvrtak uoči sjednice Vlade, rasprave oko školske lektire i kurikuluma povijesti. "Moramo se osloboditi toga da sve propisujemo", kazala je ministrica.

Zašto je uklonjen ‘Dnevnik Anne Frank’ s popisa?

“Jer se to radi na način da se radi takozvani kanon koji pokriva žanrovski i književno povijesno razdoblje i zapravo se broj obaveznih djela smanjuje. Mi sad opremamo knjižnice i dajemo jako velik izbor ne samo učiteljima, nego da u suradnji s učenicima izabiru djela koja će razviti interes i ljubav prema čitanju.” 

VEZANA VIJEST

Ali očito su neka djela u kanonu, inače ne bismo imali popis?

“Kanon je nešto što se odnosi samo na djela koja imaju pozicije književne povijesti, dokazanu vrijednost, a suvremena djela se biraju tako da se ili povezuju s određenim žanrovima, ili se povezuju na način da imamo određeni slijed vezan uz književno-povijesna razdoblja. Što to znači imati popis? Popis imate sada star 25 godina, 25 godina se ništa ne stavlja na popis.”

Nije li svrha da se djeca identificiraju s onime što čitaju… ?

“Možete se identificirati s nekim djelom ako ga imate mogućnosti sami izabrati i ako imate mogućnost stručnog vođenja kroz književno-povijesna razdoblja, kroz različite žanrove i stilove, ono što je sada omogućeno kurikulumom. Ono što mi stalno zazivamo, a to je kurikulum koji bi slijedio finske uzuse, je baš takav – država ne propisuje ništa, čak ni ovaj osnovni kanon.  Ali mislim da je dobro da se o tome raspravlja.”

Pljušte kritike i na kurikulum povijesti, hoćete li ga mijenjati? 

#related-news_0

“Razlog zašto sam poslala kurikulum ponovno javno savjetovanje, a nisam ga poslala u Narodne novine, je zbog toga da se provjere ovakve stvari. Pozivam sve da sudjeluju u javnoj raspravi i da znaju čemu javna rasprava služi – ne da imamo ideološke prijepore ili da bismo sve popisali što je nekome važno u povijesti ili napravili novu povijesnu enciklopediju, nego da bismo one najvažnije stvari na metodički primjeren način, s naglaskom na to da učenici to razumiju i osude tamo gdje je to, primjerice kod holokausta, potrebno –  da to bude napravljeno da bude školski kurikulum, a ne ideološki prijepor.

“Nemojte zaboraviti – to je kurikulum, a ne povijesna enciklopedija”, zaključila je za kraj.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram