U 17 sati u hotelu Westin počela je panel rasprava i studija o restrukturiranju Agrokora u organizaciji TMA Europe.
Govornici su bili izvanredni povjerenik u Agrokoru Fabris Peruško, njegova zamjenica Irena Weber, kao i neki drugi najvažniji ljudi koji su sujelovali u restrukturiranju koncerna. Jedan od govornika je Alastair Beveridge iz AlixPartnersa te Goran Horvat iz KPMG Croatia.
Panel raspravu pratite uživo na N1 televiziji ili putemstreama.
Izvanredni povjerenik Peruško rekao je da bi Agrokor, kad bi postojao u Njemačkoj, zapošljavao 900 tisuća ljudi, a dobavljači bi imali pet milijuna zaposlenih. Utjecaj na proračun u tom bi slučaju bio 650 milijardi eura, rekao je Peruško.
Naveo je cijelu povijest restruktruiranja Agrokora, od problema s likvidnošću i dugovanjima, preko izrade posebnog zakona pa do procesa nagodbe.
“Uprava Agrokora je pokušala riješiti situaciju, a istovremeno Vlada je pokušala stvoriti opciju B u slučaju da Uprava ne dođe do rješenja s velikim bankama i dobavljačima. Postojeći zakon nije predviđao proceduru za tako veliku tvrtku i Vlada je 6. travnja donijela zakon koji se temeljio na talijanskom slučaju Parmalat i vodstvo Agrokora je dalo ostavke, nakon čega je 10. travnja došla Izvanredna uprava. Zakon je štitio 60 tisuća radnih mjesta u Agrokora i sprječavalo se prelijevanje na druge dobavljače, spriječili smo val stečaja povezanih tvrtki. Kao što sam rekao na početku, radi se o više od 3,5 posto prihoda u hrvatskom proračunu. Spriječili smo prelijevanje i na druge zemlje jer Agrokor je najveći poslodavac u Sloveniji i BiH te drugi u Srbiji. Sve se poklopilo s turističkom sezonom, a Agrokor je najveći dobavljač turističkoj infrastrukturi. Gospodarstvo se oporavljalo od recesije i novi šok bi imao razarajući učinak na ekonomiju”, rekao je Peruško i najavio sljedeće korake u restrukturiranju, tj. prijenos poslovanja na zrcalna društva i plan poslovanja.
Alastair Beveridge iz AlixPartnersa nazvao je restrukturiranje Agrokora jedinstvenim u regiji te rekao da je jedan od najvećih problema bio manjak informacija. Dodao je da je gotovine bilo jako malo, u jednom trenutku je na računu tvrtke bilo – deset kuna.
“Mnoge su tvrtke bile prestale proizvoditi pa je jedan od problema bio pokrenuti proizvodnju, a za to je trebalo prikupiti gotovinu. Morali smo dobro, duboko pogledati u svaku tvrtku i odrediti prioritete, no kroz procjenu pozicije i globalnog novca smo kupili vrijeme da skupimo iznos. Uz pomoć pedesetak pomagača prikupili smo gotovo 400 milijuna eura. Mislim da je jako velik korak da se ovako velikoj tvrtki posudi novac… Na kraju smo imali dvije ponude, samo je jedna mogla stići na vrijeme, uspjeli smo i uz pomoć HNB-a je 540 milijuna eura svježeg novca ušlo početkom lipnja. Taj novac je uspio spasiti tvrtku”, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
