Kada dođu u Njemačku Hrvati se pri prijavi u mjestu boravka susreću s nečim novim – crkvenim porezom. Prilikom prijave, uz osobne podatke, mjesnog službenika zanima i vjeroispovijest. Neki od njih odgovore bez ustezanja, no neki, prethodno upozoreni od bolje upućenih u tu tematiku, zataje svoju vjeru i proglase se ateistima.

Sama činjenica da se mora plaćati nešto što se dotad nije plaćalo, u startu izaziva averziju i kod nekih Hrvata katolika. Kad se tome pridodaju i priče onih “o sisanju tuđeg novca”, onda su tu već dva razloga za izbjegavanje plaćanja toga poreza. No, što znamo o crkvenom porezu?

Crkveni porez je oblik davanja koji zakonom nameće država, a koja u ime Crkve ubire porez od građana. Crkveni porez u Njemačkoj plaćaju svi članovi Katoličke crkve, a članom Crkve se postaje krštenjem. Dakle, bez obzira gdje ste kršteni, ako radite u Njemačkoj, dužni ste plaćati taj porez, sve dok ne napustite tu državu. U stvarnosti, crkveni porez u Njemačkoj ne plaćaju svi članovi Crkve. Statistički gledano, tek jedna trećina članova ima poreznu obvezu, piše Fenix magazin.

To je stoga, što crkveni porez ne plaćaju osobe s malim prihodima, nezaposleni, umirovljenici, djeca, učenici i studenti. Dakle, poreznim obveznikom postajete ako ispunjavate sljedeća tri uvjeta: da ste član Crkve (tj. da ste kršteni), da imate prijavljeno prebivalište i da ste platno sposobni.

Crkveni porez iznosi 9% od poreza na dohodak (Lohnsteuera). U Bayernu i Baden-Württembergu iznosi 8%. Dakle, ne plaća se 9% od plaće nego 9% od poreza na dohodak. S tim novcem financira se rad Crkve. Tim se misli na cjelokupni rad, a ne samo na plaće svećenicima.

Izbjegavanje poreza

Postoje dva načina kako se izbjegava plaćanje crkvenog poreza. Jedan smo spomenuli, tj. da se prilikom prijave “zaboravi” reći da je netko katolik. Takvi nisu registrirani i ne plaćaju taj porez. Oni koji su registrirani, crkveni porez mogu prestati plaćati istupanjem iz Crkve. Dovoljno je otići na sud ili Gradski ured i zatražiti ispis iz Crkve. No, to sa sobom nosi i neke posljedice.

Istup iz Crkve za njene članove je na sudu besplatan. Ipak, on ima svoju cijenu. Premda, kada ste jednom kršteni, ostajete katolikom zauvijek. Nema mjere ni načina da se krštenje obriše i poništi. Jednom katolik, uvijek katolik.

Istupom iz Crkve se ne prestaje biti katolik, ali se samovoljno i namjerno odriče Katoličke crkve, odbijajući biti njenim članom. Taj čin nosi sa sobom neke pravne posljedice, pa više punopravno ne možete koristiti ono što Crkva nudi. Osoba koja je istupila iz Crkve, ne smije više primiti sakramente ispovijedi, pričesti i bolesničkog pomazanja.

Takva osoba ne može raditi u crkvenoj službi, niti može biti članom Župnog vijeća. Ona ne može više kumovati. Osoba koja je istupila iz Crkve ne može se crkveno vjenčati, a u slučaju smrti uskratit će joj se i crkveni pogreb.

U slučaju da se “zaboravilo” spomenuti da ste katolik, dovoljno je doći s krsnim listom i promjena religijske oznake može se napraviti odmah u župnom uredu.

U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji prošle godine 88.510 ljudi je istupilo iz Katoličke i Protestantske crkve

U prošloj godini, prema podacima Ministarstva pravosuđa NRW-a, iz te njemačke savezne države 88.510 ljudi je istupilo iz Katoličke i Protestantske crkve. To je povećanje od gotovo 22 posto u odnosu na 2017. godinu. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (Nordrhein-Westfalen ili skraćeno NRW) živi 12,4 milijuna članova Crkve.

Od toga njih 7,4 milijuna je katolika, a oko 5 milijuna protestanata. Zabrinjavajući je trend rasta onih, koji najviše zbog izbjegavanja crkvenog poreza, istupaju iz Crkve. Primjerice, u 2016. godini iz Katoličke i Protestantske crkve istupilo je 70.717 osoba, u 2017. godini istupilo je 72.588 osoba, da bi u 2018. taj broj narastao na 88.510 osoba. Iz Ministarstva ne preciziraju koliko je ljudi istupilo iz Katoličke, a koliko iz Protestantske crkve.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.