Može li prosječna plaća u Hrvatskoj biti 7.500 kuna? Koliki bi onda trebao biti minimalac? Bi li se zbog toga zatvarali pogoni u drvnoj ili tekstilnoj industriji? Zašto turistički radnici u Hrvatskoj imaju višestruko manje plaće od kolega iz Austrije, iako su cijene noćenja približno iste?

Ovo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti u emisiji “Otvoreno” HTV-a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, bivši ministar turizma te direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, Ivan Bračić, predsjednik Udruge malih i srednjih poslodavaca HUP-a te predsjednik Udruženja tekstilaca HGK Stjepan Pezo.

– Plaće svakako trebaju rasti. Ako se provede niz sinkroniziranih politika i mjera, to se onda može postići. Predsjednica nije rekla u kojem roku to treba napraviti. Ono što je meni u toj izjavi zapelo za oko, jest to da je predsjednica rekla da plaća treba biti 7,5 tisuća kuna, a ujedno kontradiktorno govori da je cijena rada previsoka. Pitanje je hoće li se poslodavci odreći profita ili će država smanjiti namete, o tome se može raspravljati, kaže sindikalist Vilim Ribić.

– Pored mase za plaće, treba naći novac za investicije. Oni u koje se investira, pokazuju bolje rezultate na emitivnim tržištima. Neto plaće za tipična zanimanja u Austriji u turizmu su primjerice 98 posto više nego u Hrvatskoj, ističe bivši ministar Veljko Ostojić.

Ministar Marko Pavić ponavlja Plenkovićeve riječi “da Vlada ne može dekretom odrediti kolika će biti prosječna plaća”.

– Kroz tri porezne reforme rasteretili smo gospodarstvo i fizičke osobe za oko 6 milijardi kuna. Sve to je dovelo do povećanja potrošnje i rasta plaća. U prve dvije godine mandata prosječna plaća je porasla 710 kuna. Imamo nikad manju nezaposlenost, koja je manja od zemalja eurozone. Raste nam i zaposlenost. Vidimo pozitivne trendove.

“Bolje u Hrvatskoj nego u Irskoj”

Na konstataciju voditelja Mislava Togonala da su u drugim državama zapadne Europe puno veće plaće i da se bolje živi, ministar Pavić je rekao da je živio u Velikoj Britaniji i da su tamo troškovi puno veći i da je bolje živio s 4.200 kuna u Zagrebu nego li s 12 tisuća kuna u Velikoj Britaniji.

– Ne možete uspoređivati kruške i jabuke. Ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj do 40 godine života žive sa svojim cimerima, dodaje ministar.

Ivan Bračić, koji se bavi proizvodnjom meda, kaže da je prosječna plaća u njegovoj tvrtki 5.100 kuna.

– No, veća je presija sive ekonomije, rada na crno, trženja proizvoda mimo sustava kontrole kvalitete. Kad bi država preko svojih institucija uredila tržište da je regularno, ja mogu prihvatiti predsjedničin prijedlog i podići plaću na 7.500 kuna.

“HZZO će se baviti i zaposlenima, a ne samo nezaposlenima”

Direktor tvornice Galeb iz Omiša Stjepan Pezo kaže da su plaće u tekstilnom sektoru među najnižima u državi.

– To nije slučaj samo kod nas nego je to slučaj u svim državama. Kada gledamo plaće za 2017. godinu prosječna plaća je bila 3.600 kuna. Generalna slika je da smo izgubili 10 tisuća radnika u 10 godina. S uvođenjem minimalne plaće gdje je ona propisana na mjesečnoj razini i u bruto iznosu, određeni dio poslodavaca se diskriminira. Ja bih bio najsretniji kada bi svakome mogao dati 7.500, ali mi smo na globalnom tržištu. Robe dolaze s tržišta na kojima ozakonjena nelojalnost u upravljanju radom, cijenama rada i ekološkim standardima.

Plaće rastu prvenstveno nedostatka radne snage, dodaje ministar Pavić, naglašavajući da žele iskoristiti ljude iz bazena od 150 tisuća nezaposlenih.

– Bitno je povećati i produktivnost. Najavljujem da će se HZZO od sada baviti i zaposlenima. Napravit ćemo pilot projekt edukacije zaposlenih ljudi, a na tome ćemo graditi nekoliko milijardi kuna vrijednu shemu 2021. i to iz Europskog socijalnog fonda. Jedan od načina da pomognemo gospodarstvu je povećanje produktivnosti kroz njihovo obrazovanje.

“PDV bi trebao biti 10 posto”

Što se tiče uvoza radne snage, Veljko Ostojić kaže da je odluka o povećanju kvota dobra za zaposlene u turizmu, ali da se radi o “vatrogasnim mjerama” te da je krajnji cilj imati domaće ljudi koji će raditi u turističkom sektoru.

– Imate i pitanje drugog dohotka, zašto ne omogućiti nekoj učiteljici iz Donjeg Miholjca da preko ljeta radi nešto na moru? Imate i učenike, studente. Treba prvo iscrpiti sve mogućnosti te se tek onda okrenuti prema vani. Ključno je pitanje produktivnosti.

Što se tiče PDV-a u turizmu, istaknuto je da bi on trebao biti 10 posto.

– Takav bi trebao biti i u segmentu hrane. Smanjili bi sivu ekonomiju, podigli plaće te bi proračun mogli puniti na drugi način, rekao je predsjednik Udruge malih i srednjih poslodavaca HUP-a Ivan Bračić.