Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je da će svaka škola u Hrvatskoj u nešto manje od tri godine za reformske procese dobiti oko milijun i pol kuna, što uključuje edukaciju učitelja, udžbenike i opremanje lektirama, informatičkom i drugom opremom.

“Ukupno je to oko dvije milijarde kuna u nešto manje od tri godine za reformske procese u hrvatskim školama i to bez ulaganja u strukovno obrazovanje, a za osnovne škole taj iznos je veći nego za srednje škole i iznosi oko dva milijuna kuna”, objasnila je Divjak.

U središtu pozornosti brifinga za novinare bilo je opremanje škola u kontekstu frontalnog uvođenja cjelovite kurikularne reforme u škole od jeseni, odnosno od nove školske 2019./2020. godine.

Od 1. do 4. razreda više pisanja, a manje tableta

Najavila je da će se škole digitalizirati u skladu s uzrastom učenika, a temeljno na nalazima dobivenima iz eksperimentalnih škola i međunarodnih usporedaba. Objasnila je kako to znači da se kod učenika u razrednoj nastavi naglasak stavlja na razvoj fine grafomotorike, pa će tako primjerice tablete upotrebljavati ograničeno za nastavu i grupni rad, odnosno bit će otprilike četiri do pet tableta po razredu.

Situacija je drugačija u višim razredima u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi gdje je načelo: jedan učenik – jedan uređaj (tablet), a tako će se, istaknula je, intenzivirati uporaba digitalnih obrazovnih materijala i sadržaja, te istodobno učenicima dati prilika da nauče odgovorno koristiti tehnologiju za učenje.

Kada je pak riječ o srednjim školama, nabavljat će se samo udžbenici i uređaji za korisnike zajamčene minimalne naknade, odnosno za učenike slabijeg socijalno-ekonomskog statusa kojih je, napomenula je ministrica, u prosjeku oko tisuću i pol po generaciji. Podsjetila je kako su u osnovnoj školi, koja je u Hrvatskoj obvezna, besplatni udžbenici i uređaji.

Divjak je dodala kako je poseban naglasak na digitalno neovisnim nastavnicima što znači da će nastavnik koji predaje u razredu, koji će od jeseni ‘biti u reformi’, imati svoje prijenosno računalo, a razredi obvezno projektor ili interaktivnu i pametnu ploču, čime će se omogućiti uporaba različitih sadržaja i multimedijskih elemenata u svim razredima.

Državna matura po novim kurikulumima prvi put 2022.

Novinare je zanimalo i što zapravo znači frontalno uvođenje kurikularne reforme jer je dio javnosti shvatio da će reforma od jeseni ‘ići’ u sve razrede svih škola. S tim u vezi ministrica je podsjetila da je, nakon što su objavljeni kurikulumi, utvrđena i dinamika uvođenja reforme.

Od jeseni, dodaje, reforma, ‘ulazi’ u sve škole, ali razredi u kojima će se od jeseni raditi po novim kurikulumima su: prvi i peti razredi osnovne škole te prirodoslovni predmeti u sedmim razredima osnovne škole, u srednjoj školi to su u gimnazijama svi prvi razredi, a u strukovnim četverogodišnjim školama to su predmeti koji vode prema obveznoj državnoj maturi (hrvatski jezik i strani jezik te matematika).

Prema utvrđenoj dinamici u školskoj godini 2020./2021. nastava će po novim kurikulumima održavati u prvim, drugim i trećim razredima te petim, šestim i sedmim razredima osnovne škole, kao i u prvim, drugim i trećim razredima srednje škole. Godinu nakon toga još se dodaju četvrti i osmi razredi u osnovnim škola te četvrti razredi u srednjim školama.

“To pak znači da će se prvi put državna matura po novim kurikulumima održati 2022. i ona će biti prilagođena tim novim sadržajima”, najavila je ministrica Divjak.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram