Stopa siromaštva u Hrvatskoj se smanjuje, no nedovoljno brzo konvergira prema prosjeku EU.
Statistički je to zabilježila Svjetska banka u svom novom izvješću o gospodarskim kretanjima u Europi i središnjoj Aziji (Economic Update for Europe and Central Asia).
PROČITAJTE JOŠ
Dok je za slabije plaćeni srednji sloj u 2016. ta stopa iznosila 1,3%, a danas je 1%, u 2021. bi trebala pasti na 0,9% što je mizerni pomak. Nešto je bolje stanje sa srednjim slojem koji prima više plaće: stopa siromaštva kod njih je sa 4,9% u 2016. pala na 3,9%, a u 2021. bi trebala biti 3,2%. Hrvatski rast srednjoročno je prespor da bi omogućio jače poboljšanje standarda, tužna je istina, prenosi Večernji list.
Gospodarstvo nam je lani raslo 2,6%, a u razdoblju 2019.-2021. Svjetska nam banka prognozira prosječnu stopu od 2,5%, uglavnom zato što očekuju pad izvoza roba i usluga. Za pad stope siromaštva zaslužni su rast zaposlenosti i plaća koji su povećali i domaću potrošnju. Osobna potrošnja, izračunali su, rasla nam je u 2018. dva postotna boda. No, malo je radno-aktivnog stanovništva, što pogoršava i trend iseljavanja. Zbog pomanjkanja radne snage, pak, u nekim sektorima plaće rastu do 2,8%. Raspoloživi dohodak po stanovniku tek je dosegnuo razinu iz 2009., a BDP po stanovniku pretkrizni iznos. Očekuju zadržavanje robusne osobne potrošnje zbog rasta plaća, ali i smanjenja nekih poreza. Investicije su solidne u privatnom sektoru, ali država slabo povlači novac iz EU fondova gdje u predstojećem razdoblju očekuju bolju apsorpciju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram.
