"Briga o Hrvatima u BiH kao jednakopravnom i konstitutivnom narodu, odgovorna politika prema BiH kao susjednoj, prijateljskoj i suverenoj državi ogleda se i kroz potporu programima i projektima od interesa za hrvatski narod", istaknuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.
Za projekte i programe od interesa za Hrvate u BiH ove će godine iz državnog proračuna biti izdvojeno 25,8 milijuna kuna, što je 1,8 milijuna više nego lani, najavljeno je u četvrtak na sjednici Vlade koja je osnovala Povjerenstvo za koordinaciju i financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH u 2019.
“Briga o Hrvatima u BiH kao jednakopravnom i konstitutivnom narodu, odgovorna politika prema BiH kao susjednoj, prijateljskoj i suverenoj državi ogleda se i kroz potporu programima i projektima od interesa za hrvatski narod”, istaknuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.
U tu je svrhu, naglasio je, u proračunu za ovu godinu izdvojeno 25,8 milijuna kuna što je povećanje od 7,5 posto, odnosno 1,8 milijuna kuna više u odnosu na prošlu godinu.
Premijer Andrej Plenković dodao je kako se projektima i programima koji će se financirati iz proračuna pomaže zaštiti identiteta Hrvata u BiH kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda.
Povjerenstvo će razmotriti sve programe i projekte pristigle na javni natječaj te Vladi podnijeti prijedlog temeljem kojeg će ona donijeti odluku o raspodjeli sredstava.
U Sabor je sa sjednice upućen konačni prijedlog zakona o pravosudnoj akademiji, kojem je cilj redefinirati značaj i ulogu Državne škole za pravosudne dužnosnike, a naročito sustav polaganja završnog ispita. Predložena je obveza pohađanja Škole i polaganja završnog ispita za sve osobe primljene na neodređeno vrijeme na mjesto savjetnika u pravosudna tijela u trajanju od godinu dana.
Mijenja se i unutarnja struktura vođenja i funkcioniranja Pravosudne akademije, odnosno smanjuje broj članova Upravnog vijeća i povećava broj članova Programskog vijeća radi učinkovitijeg načina donošenja odluka te kreiranja što kvalitetnijih programa.
Kako bi se spriječio mogući sukob interesa kroz članstvo u različitim tijelima Akademije, predlaže se ograničena mogućnost istovremenog obnašanja funkcija člana različitih tijela Akademije.
