Robert Podolnjak u Novom danu o europskim izborima i Hodu za život

Saborski zastupnik Mosta, kandidat na izborima za Europski parlament i ustavni stručnjak Robert Podolnjak gostovao je u emisiji Novi dan.

Očekujete li neke promjene u Saboru vezano uz tekst Etičkog kodeksa, s obzirom na nedavna događanja u Saboru s laptopom gospodina Marasa?

“Ne znam mora li svako Etičko povjerenstvo mijenjati tekst svake godine. Ne vidim neku posebnu potrebu da se on mijenja, osim ako se negdje u praksi vidi da je na izborima bilo neklih događanja koja nisu obuhvaćena tim Kodeskom. Nije dobro da se na temelju nekog aktualnog događaja ili nečega za što netko tvrdi da je korištenje prostora državne institucije, u ovom slučaju Sabora, u neke promidžbene svrhe, mijenja Etički kodeks… Moram reći da mi zastupnici nismo doživjeli laptop gospodina Marasa kao neku posebnu izbornu promidžbu, no vladajućima je to očito jako zasmetalo.”

Jesu li neki zastupnici povlašteniji i imaju li prirodom svog posla više mogućnosti da dopru do birača? Odnosi se to na državne dužnosnike koji imaju događaje koji su u fokusu javnosti, gdje mogu prisustvovati svi kandidati.

“Uvijek oni koji su na vlasti, uvijek će naći mogućnosti i načina da zapravo u obavljanju svoje dužnosti koriste mogućnosti da su više u javnosti, da baš tada prezentiraju neka postignuća, da baš tada polažu kamene temljce kako je to uobičajeno uvijek bilo, da ističu neke rezultata koji su postignuti. Mi znamo čak i prema Zakonu koji smo nedavno donijeli o financiranju izborne promidžbe političkih aktivnosti i referenduma, da državni dužnosnici koji su štićene osobe mogu koristiti državna sredstva, konkretno službene automobile, te su oni u tom smislu povlašteni… Vlada može koristiti sve instrumente koji ima na raspolaganju da bi to išlo u korist vladajuće stranke.”

Ustavni sud se morao pozabaviti nekim pitanjima uoči ovih izbora. Vi ste tražili da na ovim izborima kandidati uz svoje ime navode svoju stručnu ili akademsku titulu, no taj zahtjev je odbijen.

“Nije stvar neke moje taštine da tražim da neka akademska titula ili stupanj bude istaknut na glasačkom listiću iako sam profesor doktor. U svim izborima do sada, a ja sam sudjelovao na izborima od 1997. prvi puta NA lokalnim izborima, uvijek je moguće bilo koristiti akademsku titulu uz ime na glasačkim lističima, bila je to dugogodišnja praksa na svim izborima. Prvi puta je Državno izborno povjerenstvo donijelo obvezatne upute kojima su propisali da uz ime i prezime nema apsolutno nikakvih drugih podataka. Mi imamo jednu specifičnu situaciju, na glasačkom listiću imate političku stranku ili koaliciju i redom imena i prezimena kandidata. Mogu vam reći da u drugim državama na glasačkim listićima možete pronaći dosta osobnih podataka. Od adrese kandidata, a imate često i zanimanje kandidata… Činjenica je da mi biramo zastupnike preferencijalnim glasovima i svaki podatak koji bi mogao približiti glasačima kandidata, to je dobro za birače. Mi to nažalost nemamo… Ustavni sud nije odgovorio na moje pitanje zašto su mijenjali praksu koja traje gotovo dvadeset godina.

Organizatori “Hoda za život” objavili su plan za ovogodišnje povorke, koje će u Osijeku i Rijeci hodati 18. svibnja, a u Zagrebu, Splitu i Zadru tjedan kasnije, 25. svibnja, što je sam dan izborne šutnje, odnosno dan uoči euroizbora. Može li to okupljanje utjecati politički na birače?

Mislim da su ti skupovi i do sada bili otprilike u to vrijeme, u drugoj polovici svibnja. Čini mi se da je taj skup organiziran i 2017. na sam dan izborne šutnje u subotu. Ne sjećam se je li tada bilo govora o kršenju izborne šutnje. Uvijek polazim od toga da građani imaju pravo na mirno okupljanje i prosvjed… Ne vjerujem da će to utjecati na izbore i na građane u smislu njihovog opredijeljenja. Osobno mislim da se sami kandidati na izborima ne bi smjeli isticati na prosvjedima, to su građanski prosvjedi.

Zašto Vlada oteže s donošenjem novog Zakona o pobačaju?

To je zakon koji će sigurno dijeliti društvo na one uobičajene skupine – pro-life i pro-choice. Mi koji smo to pratili znamo koliko to može biti pitanje koje će oštro dijeliti društvo na dvije velike skupine, koje čak izaziva i kulturne ratove, recimo u SAD-u. Može se očekivati da će i kod nas biti jedna snažna polarizacija, ovisno o pojedinim zakonskim rješenjima. Naravno da se pravo na pobačaj ne može ukinuti, to je rekao i Ustavni sud. Ali postoji jedna margina koju zakonodavac ima, dakle kako će to regulirati. Ja bih, koji nisam stručnjak za to područje, prepustio onima koji jesu stručni i liječnicima koji će biti u toj skupini, prepustio da nađu najbolja zakonska rješenja.