Šuker: Milanovićeva Vlada se hvalila da je restrukturirala brodogradnju

Vijesti 25. tra 201908:54 > 09:41
Izvor: N1

Gost Novog dana bio je saborski zastupnik HDZ-a, bivši ministar financija, Ivan Šuker.

Prema izvješću Eurostata za 2018., od 28 zemalja Europske unije samo je njih 14 imalo pozitivan rezultat u državnom proračunu, a među njima je i Hrvatska. S druge strane, prosjek svih zemalja bio je u crvenom.

“To je posljedica svih makroekonomskih pokazatelja koji su pozitivni zadnjih nekoliko godina. U Eurostatu spominju tri segmenta – dobar prihod s osnova PDV-a i trošarina i socijalnih doprinosa. Povećani porezni prihod je posljedica povećanja plaća u proteklim godinama. Ministar financija je u dvije porezne reforme dio dohotka ostavio građanima, paralelno s tim napravio je preraspodjelu u državnim financijama. Pojačane aktivnosti u gospodarstvu su dovele do realnih ekonomskih pokazatelja koji su uvjetovali većim plaćama. Sve to skupa kad zbrojite, imate pozitivan rezultat. Imate i suficit države. To je sve skupa dobro i da se nije dogodio slučaj s brodogradnjom, taj bi rezultat bio pozitivniji i Hrvatska bi bila među prvih 10 zemalja. To je dobra vijest.”

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je dosad utrošeno 3,1 milijardu kuna za jamstva za brodogradnju. Sada prijeti nova milijarda jer naručitelj jaružala u Uljaniku traži povrat avansa. Je li Hrvatska to mogla izbjeći?

VEZANE VIJESTI

“Zadnje jamstvo dano brodogradnji je bilo 2010. godine i to je bio završetak programa restrukturiranja brodogradnje, što je Hrvatska morala napraviti zbog obveza prema Europskoj komisiji. Do 2014. praktički nijedno jamstvo nije dano. 2012. se Vlada Zorana Milanovića hvalila da je završila program restrukturiranja brodogradnje, tada je prestala potreba za jamstva. Zašto je 2014., 2015., dano 3,5 milijardi jamstva?

Ovoj Vladi je ‘palo’ da mora platiti 3,1 milijardu, sva sreća pa je Hrvatska bila u pozitivnom financijskom trendu i mogla je to riješiti. Međutim, ovaj problem o kojem se sad govori meni nije jasan – ako očekuješ od nekoga pomoć, trebaš reći: ‘čujte, imamo takvu i takvu mogućnost’. I jedna i drugaspašavaju građanima 130 milijuna eura. Zašto se taj brod, koji je u nekoj fazi dovršenosti, ne odšlepa ili da se angažiraju radnici da se završi, a ne da se sad samo proziva državu. Ne možete beskonačno davati novce nekome tko ima gubitke.”

Tko je odgovoran za lošu kontrolu novca?

“Odgovornost ide od onih koji su zatražili jamstvo, država je dala jamstvo, a oni su iskoristili novac za ne znam što. To je s jedne strane, a s druge i onoga tko je dao kredit. Jer taj koji ga je dao je jedino morao paziti na što se novci troše.”

Ipak, veliki udio u Uljaniku ima država?

“Tu je sad stvar svih velikih faktora, tu je najmanji utjecaj Ministarstva financija koje je 2017. poslalo proračunski nadzor zbog onih 500 milijuna koje je 3. maj dobio za restrukturiranje i posudio ih Uljaniku. Nadzor je zaključio da je novac potrošen za ono za što nije dan. Neke druge institucije su onda trebale djelovati, moralo se vidjeti što se dogodilo. U cijeloj ovoj priči netko igra s figom u džepu i to nije dobro.”

Koliko je realno očekivati ulaganje Kineza?

“Zna se kako Kinezi funkcioniraju – ako ima interesa, oni će ulagati. 2010. su iskazivali interes, ali tada nisu vjerovali da će Hrvatska 2013. postati članica Europske unije.”

Je li to glavni cilj njihovih ulaganja – Europska unija?

“Ono što je premijer rekao, samim time što su došli, što su dali toliku pažnju, poslali su jasnu poruku da su zainteresirani. Pitanje je koliko smo mi snalažljivi. Ako ćemo se štreberski ponašati, držati papira, neka druga zemlja će to prihvatiti. Mi tu moramo gledati svoje interese.”

Koliko je realna mogućnost da Uljanik gradi flotu za Jaroliniju ili Hrvatsku ratnu mornaricu?

“Bilo je takvih ideja, a onda se na tržištu u svijetu pojavi brod koji koristi Jadrolinija koji je 30 posto jeftiniji. Mi stalno nećemu robujemo.

Čak i da Kinezi dođu 1. svibnja i odluče investirati, 13. svibnja je zadnji dan koji je sud u Pazinu odredio za odluku o stečaju. Je li u tom periodu moguće postići dogovor?

“Ne bih htio da netko sad kaže da sam za stečaj, ali stečaj nije kraj svijeta. Zna se koje su procedure, stečajni upravitelj može ustra sklopiti ugovore s radnicima i raditi sve stvari, postoji proce. Možda je bolje bilo da se to napravilo prije godinu dana, možda bi stvari bile jasnije. Isto tako, taj stečaj može biti stečaj s preustrojem i stečaj može funckionirati. Ako se nađe partner, vjerovniti to prihvate, stečaj se zaustavlja i brodogradilište nastavlja.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.