Pučka pravobraniteljica u sklopu svog redovitog izvješća Hrvatskome saboru analizirala je kako zaštita ljudskih prava utječe na iseljavanje i demografske trendove.

“U posljednjih 20 godina broj stanovnika se smanjio za oko 500.000, tako da u RH trenutno živi manje od 4 milijuna stanovnika. Prema podatcima DZS-a, samo tijekom 2017. je iselilo 47.000 ljudi, odnosno 129 osoba dnevno, najvećim dijelom u dobi od 20 do 39 godina, a mnogi su otišli s obiteljima, što ukazuje i na mogući trajni karakter odlaska. Navedeno, kao i negativni prirodni prirast koji je već dugo prisutan, jer je od 1998. umiralo između 5.000 i 13.000 ljudi više nego što ih se rađalo, ukazuju na ozbiljnost demografskog problema.

U okviru djelovanja Pučkog pravobranitelja kao opunomoćenika Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, ali i zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama, kao središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije i nacionalne institucije za ljudska prava, važnost ove teme ne smije ostati zanemarena, a stupanj (ne)mogućnosti ostvarenja ljudskih prava zasigurno se može promatrati kao jedan od razloga iseljavanja. Uvažavajući izvorišne osnove Ustava i jasno izraženu težnju očuvanja RH kao samostalne, nezavisne, suverene i demokratske države koja jamči ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i građana te promiče gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.

Prema podatcima s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatska je po brojnim demografskim pokazateljima na začelju Europe te ju karakterizira nizak fertilitet, demografsko starenje s povećanim mortalitetom i iseljavanje značajnijih razmjera. Kako bi se to promijenilo, u proteklih 20 godina doneseno je više različitih dokumenata u čijem je fokusu populacijska politika, primjerice Nacionalni program demografskog razvitka, Nacionalna obiteljska politika, Nacionalna populacijska politika, Obiteljska politika, no proveden je tek manji broj njihovih mjera. Međutim, najavljeno je donošenje nove Nacionalne demografske strategije revitalizacije Hrvatske, pa ostaje za vidjeti kojeg će biti sadržaja i kakve će učinke polučiti, a postupak njene izrade svakako bi bilo važno uključiti što širi krug dionika, među njima i predstavnike ruralnih područja i otoka, što je i preporuka pučke pravobraniteljice Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Istovremeno, s ciljem zaustavljanja trenda iseljavanja i povećanja broja novorođene djece već se provode određene mjere, primjerice, povećan je limit naknade za drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta, povećan je i broj korisnika dječjeg doplatka te se otvaraju novi vrtići s radnim vremenom prilagođenim potrebama zaposlenih roditelja, no kako se radi o novim mjerama, još nema podataka o njihovom učinku.

Prema posebnom izvješću Eurobarometra iz 2017., u porastu je tolerancija prema korupciji, tako da samo 45% ispitanika u Hrvatskoj smatra da je ona neprihvatljiva, dok je prosjek u EU 70%. Udio osoba koje smatraju da je korupcija porasla ili ostala na istoj razini je 91%, dok je prosjek u EU 79%. Istovremeno, 95% ispitanika koji su u korupciji sudjelovali ili joj svjedočili, tvrdi da je nisu prijavili jer bi to bilo besmisleno i teško dokazivo, ili se boje odmazde. Na ljestvici Indexa percepcije korupcije Transparency Internationala, RH je ostvarila 48 bodova, znatno lošije od prosjeka zapadne Europe i EU gdje je 66, i pokazuje da se korupcija u javnom sektoru u RH smatra raširenom pojavom koja izravno doprinosi urušavanju institucija, što posebno teško pogađa najslabije i najosjetljivije članove društva. Europsko istraživanje o povjerenju građana u nacionalne institucije ERCAS, pokazalo je kako je od 2008. do 2013. povjerenje hrvatskih građana u parlament i regionalna predstavnička tijela palo za 4%. Netransparentno poslovanje, minoriziranje problema sukoba interesa, korupcijske afere, podilaženje elitama i klijentelizam bez adekvatnog sudskog epiloga, kod građana stvaraju osjećaj nepravde, urušavaju povjerenje u institucije i na taj način utječu na iseljavanje. Slučaj u kojemu su upravi trgovačkog društva u propadanju isplaćene pune zaostale plaće, dok radnici čekaju ionako male zaostatke, samo je jedan primjer postupanja koje, iako možda i jest u skladu sa zakonom, moralno nije prihvatljiv i pridonosi percepciji i atmosferi besperspektivnosti.

Prema istraživanju, čak 55,3% iseljenika iz RH je prije iseljavanja bilo zaposleno. Većina ispitanika kao razlog iseljavanja ističe nesposobnost političara, neučinkovito pravosuđe, nemoral političkih elita, pravnu nesigurnost, nepotizam i korupciju. Prema podatcima istraživanja o kvaliteti života koje je 2016. provedeno u EU, čak 58% građana RH, za razliku od njih 36% u EU, ističe da prilično, odnosno jako teško kombiniraju plaćeni posao i obiteljske odgovornosti. Fleksibilizacija radnog zakonodavstva uglavnom se odvijala na štetu radnika, tako da je čak 69% ispitanika iz RH ukazalo i na poteškoće u ispunjavanju obiteljskih obveza zbog posla. Unatoč tome, kao i navodima NSH da radnici s obiteljskim obavezama ne napreduju na poslu, Eurofaund ističe kako u RH nema niti rasprava o toj temi, niti odgovora politike na pitanje izgaranja na poslu koje je, u pravilu, posljedica teškog radnog opterećenja, dugog radnog vremena i prekovremenog rada, nepravdi na poslu te napetih odnosa i sukoba. Pritom su posebno osjetljiva skupina radnici na određeno vrijeme koji, strahujući za radno mjesto, često rade i kada su bolesni.

Mlade u zemlji više se ne može zadržati obećanjima. U trenutku kada je demografski problem izrastao gotovo u krizu čije je rješavanje preduvjet opstanka svih ostalih sustava (mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog) demografija mora biti na prvom mjestu u političkom, gospodarskom i proračunskom smislu. Kao strateško pitanje budućnosti Hrvatske, usko je povezana sa svim ovdje spomenutim problemima pri ostvarenju ljudskih prava i jednakosti građana, ali i drugima, koje smo propustili navesti. Tek kada politika bezrezervno počne djelovati u korist građana i svojim primjerom pokaže poštovanje prema institucijama i strogu provedbu zakona, možemo se nadati obnovi društva koje će se graditi kroz sinergiju ravnopravnih i optimističnih građana”, stoji u izvješću na stranicama pučke pravobraniteljice ombudsman.hr.

Cjelovito izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu možete pronaći ovdje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook | Instagram.