U Novom danu gostovala je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
U Opatiji je održano savjetovanje o izmjenama Zakona o kaznenom postupku. Glavni cilj je ubrzati procese. Slažete li se s tvrdnjom suca Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića da sudstvo nije pod političkim pritiskom?
“Ne mogu to reći, ali fokus na nekoliko razvikanih i pažnje vrijednih predmeta apsolutno ruši pecepciju o kvaliteti pravosuđa. Ruši kredibilitet hrvatskog pravosuđa. Hrvatsko pravosuđe uopće nije toliko loše i ovaj Eurobarometar rezultat je ovih razvikanih postupaka koji nikako da dobiju svoj epilog. To su primjeri političke korupcije koji nikako da završe.”
VEZANA VIJEST
“Je li krivnja na odvjetnicima, kao što se sugerira s ovog skupa – mislim da nije – ne upravljaju odvjetnici postupcima nego suci. Hoće li odbiti prijedloge odvjetnika ili prihvatiti – o tome odlučuju suci. Tako da, stavljati naglasak da odvjetnici neće više moći odugovlačiti postupke – to je prevelika pažnja stavljena na izgovor ‘odvjetnici su ti koji stvarno razvlače’.”
Vratimo se samo trenutak na pitanje političkog utjecaja – politika imenuje članove Državnog sudbenog vijeća koje izravno imenuje suce?
“Ako mene pitate, politika danas ima najmanje utjecaja na izbor sudaca. Suci danas biraju sami sebe. Državno sudbeno vijeće je koncipirano tako da bira suce. Taj utjecaj, ako ćete to tako nazvati, utjecaj politike, a govorimo o Saboru, je samo jednokratan – samo kod izbora, sve drugo se odvija u okviru Državnog sudbenog vijeća.”
Apel Glavnog državnog odvjetnika na naslovnici Večernjeg lista – 70 posto budžeta DORH-a umjesto na borbu protiv korupcije odlazi na troškove arbitraže?
“Arbitraže koje se vode izvan Hrvatske ne mogu biti dio materijalnog troška DORH-a. To sada tako jest i to je nelogično. Ne može DORH, umjesto da proračunska sredstva koristi na svoj rad, poboljšanje uvjeta rada, novac trošiti na arbitraže. Ali postavlja se pitanje – koliko Hrvatska vodi arbitraža, za što je sve Hrvatska tužena na arbitražnim sudovima, koliki su to iznosi – astronomski iznosi su u pitanju kada je u pitanju Ina-MOL ili u kojima je RH tužena. Javnost nema informacije.”
Ako se 70 posto budžeta, koji iznosi 60 milijuna kuna, troši na osam arbitraža – kojih je to osam koje se vode protiv Hrvatske?
“Znam da se arbitraža vodila u slučaju Gavrilović, u slučaju banaka i ‘švicarca’, ali koji su iznosi u pitanju, ne znam. Ali mislim da je to dobro pitanje. To su astronomski iznosi.”
Kazneni zakon je dvadesetak puta promijenjen – zašto?
“Potrebe usklađivanja s europskim zakonodavstvom su stalne. S druge strane su promjene koje se tiču aktualnosti – na koja kaznena djela treba posebno paziti jer postaju dominantna, jer postaju društveno opasno ponašanje. Skupovi poput ovog u Opatiji su dobri da se struka usuglasi oko mišljenja. Kada pogledate Eurobarometar o efikasnosti pravosuđa, upravo na kaznenom dijelu hrv pravosuđe je zakazalo. A posebno percepciju stvaraju zvučni slučajevi.
Što sprječava DORH da riješi jednostavne slučajeve poput onog Gabrijele Žalac u kojem se čeka odluka DORH-a ili jučerašnji slučaj HDZ-ovog saborskog zastupnika Žarka Tušeka koji je s mjesta nesreće nazvao – načelnika policije?
#related-news_0
“U ovakvim prometnim slučajevima tri do četiri mjeseca traju istrage prije državno-odvjetničke odluke. Čini mi se da smo tu negdje i da će se ta odluka donijeti. Što se tiče saborskog zastupnika, doista je loše kada se izravno zove načelnika policije. Nemam tu ništa dodati osim toga da izvršna vlast, koja udara ritam pravnoj sigurnosti, treba uskladiti riječi i djela.”
Afera SMS – istraga traje već šest mjeseci?
“Meni to izgleda kao da je ovih šest mjeseci uvod u ozbiljnije stvari koje se danas najavljuju. Praćenje četiriju žena, od toga jedna je i bivša supruga, po meni je bio samo uvod u ono što se sada objavljuje – pokušaj praćenja, neovlaštenog snimanja dužnosnika, saborskih zastupnika. To je bio postepeni putokaz. Mislim da ćemo saznati istinu. Premala je ovo zemlja da se stvari ne rasvijetle.”
Zašto se DORH šest mjeseci bavi presretanjem pošte četiriju žena, a onda imamo informacije da se htjelo špijunirati i ministra unutarnjih poslova. Kako je onda ta istraga fokusirana?
“Ovo je razgranata istraga i tko zna što će se tu sve razotkriti. Pitanje je samo kada će javnost to saznati.”
Ako je riječ o presretanju pošte, špijuniranju ministra – o kakvom kaznenom djelu govorimo?
“Sve ove radnje, ako su takve kako se objavljuje, su grozne. Previše je tu nedopuštenog ponašanja koje podsjeća na zloporabu, djelovanje paraobavještajnog aparata. Podjeća me na neka vremena ’99. godine, kada je dosta ljudi iz političkog vrha bilo neovlašteno snimano. Dosta je tu čudnih stvari i istraga doista treba biti temeljita.”
Što mislite o ponašanju premijera u cijelom ovom slučaju – govori vrlo malo, uglavnom da nije informiran?
“Premijer se ponaša u sklopu očekivanog. Ukoliko se ove informacije potvrde, da se snimalo ministra unutarnjih poslova, a logika mi nalaže da možda nije samo bio ministar unutarnjih poslova, onda je to pitanje nacionalne sigurnosti, za sjedicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. To kažem bez imalo pretjerivanja. Poznavajući sve što se događalo u našoj mladoj demokraciji, to poprima neke druge razmjere. To onda nisu četiri žene snimane, to je sasvim druga priča.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
