Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i saborski zastupnik Silvano Hrelja bio je gost Novog dana. Komentirao je sindikalnu inicijativu "67 je previše", kao i povećanje mirovina za dio umirovljenika.
65 kutija danas će biti dopremljene u Hrvatski sabor. Sindikalna inicijativa veseli se referendumu. Velik je to broj potpisa, koji Vlada ne bi trebala ignorirati. No, postoji mogućnost da Vlada to pošalje na Ustavni sud.
Čestitam sindikatima na ovako značajno prikupljenom broju potpisa, kao nikada do sada. Upoznat sam sa situacijom. Znam da su se oni prije raspisivanja jako dobro konzultirali s ustavnopravnim stručnjacima. Sindikati su bili jako ozbiljni i jako temeljiti u pripremi, stoga ne vjerujem da će biti problema.
VEZANE VIJESTI
Mislim da Vlada nema prava sada razgovarati o pregovorima. Vlada je mogla pregovarati sa sindikatima prije upućivanja zakona u prvo čitanje i mogla je čak i donijeti odgodu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Sindikalna inicijativa jest za mirovinsku reformu. Ovo pitanje odnosi se na konkretne stvari. Europska komisija pohvalila je ovu reformu. Koje političke štete može donijeti nedonošenje spornih odredbi?
Nikakve. Mislim da su velike manipulacije na djelu u Republici Hrvatskoj. Svjetska banka stalno ima potrebu za tom penalizacijom, ali oni su daleko od stvarnosti.
Ovo nisu bili izvorni zahtjevi Europske komisije, nego je to bilo nastavno dodvoravanje Europskoj komisiji. To je potpuno nepotrebno i to je potpuno nepoštivanje socijalnih partnera.
Četvrt milijuna umirovljenika dobiva povišice od 50-ak kuna. Događa se nevjerojatna stvar, a to je da će dio građana ostati bez besplatnog dopunskog osiguranja.
Bojim se da neće biti nekoliko tisuća nego nekoliko desetaka tisuća koji će biti pogođeni time. Ovdje postoji jedna trećina mirovina gdje se za nekadašnjih 1000 maraka kupio staž, a sada to više nije moguće. Ukupno ima oko 250 tisuća najnižih mirovina.
Trebamo postaviti jednu crtu siromaštva do koje država mora o njima brinuti. Nisam za neselektivnu brigu u mirovinskom sustavu. Taj neselektivni pristup ne ide kod tih najnižih instituta – instituta zaštite.
Trebalo je vidjeti tko je što u tih 250 tisuća mirovina.
Kasno je za učiniti promjene sada. Najniža mirovina je 1500 kuna, ali je najniža mirovina za 30 godina staža i 3000 kuna. Mislim da se tu moglo i moralo voditi puno više računa. Više desetaka tisuća ljudi ovdje će biti oštećeno, koji će umjesto povišice dobiti dodatni trošak jer će morati plaćati policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Sutra bi se na dnevnom redu Sabora trebao pronaći Zakon o izmjenama i dopunama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja gdje bi na redu trebala biti promjena cenzusa.
U taj Zakon predlažemo i još jedan institut, a to je da se svakog 1. siječnja nove godine taj cenzus podigne, kazao je Hrelja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
