S obzirom na niske plaće i za puno radno vrijeme i neosviještenost poslodavaca o važnosti usklađenosti poslovnog i privatnog života, ali i države koja treba poticati zaposlenost oboje partnera ne čudi što smo zajedno sa Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom na dnu EU po udjelu radnika s nepunim radnim vremenom

Hrvatska se ubraja u rijetke države EU u kojima rad sa skraćenim radnim vremenom jedva postoji jer ga koristi tek 4,9% muškaraca i žena u dobi od 20 do 64 godine za razliku od Nizozemske, Austrije i Njemačke koje prednjače po broju zaposlenih na nepuno radno vrijeme.

S obzirom na niske plaće i za puno radno vrijeme i neosviještenost poslodavaca o važnosti usklađenosti poslovnog i privatnog života, ali i države koja treba poticati zaposlenost oboje partnera ne čudi što smo zajedno sa Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom na dnu EU po udjelu radnika s nepunim radnim vremenom.

Pokazuju to podaci Eurostata za 2018. U prosjeku u EU petina radnika radi skraćeno. No u zapadnoj Europi obitelji si mogu priuštiti da jedan član radi puno radno vrijeme, a drugi skraćeno i pritom pristojno žive.

Nizozemska prednjači s 46,8% radnika koji rade skraćeno, slijede Austrija s njih 28% te Njemačka s njih 27%. U cijelom EU veći je udio žena (31%) koje rade skraćeno u odnosu na muškarce (8%) što je isto znakovit podatak, piše Večernji list.