Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić gostovao je u Novom danu i komentirao stanje u Fortenova Grupi.
Što pokazuje primjer o zemljištu Belja i tko upravlja Fortenovom, odnosno, koliki je utjecaj privremene uprave, a koliko novih vlasnika?
VEZANE VIJESTI
Mislim da kompanijom upravljaju novi vlasnici. To što su oni uzeli za nove upravljače iste one koji su to činili za državu je stvar za raspravu. Činjenica je da se Agrokor, Fortenova ponaša kao država u državi i da je tako bilo s tim nesretnim zemljištem od samog početka. Sjetimo se kako je uopće preuzeto to zemljište i da načelnici u Slavoniji nisu htjeli staviti svoje potpise o korištenju zemljišta s Agrokora na Fortenovu i danas ne znamo kakav je pravni status i kako je to riješeno.
Pogona nema, općina Bilje traži povrat zemljišta. Zašto Fortenova sad rasprodaje dio nekretnina?
Dio nekretnina vjerojatno prodaje jer su van funkcije i nisu u skladu s njihovim planovima. Postavlja se pitanje na koji način Fortenova uopće namjerava zadržati poljoprivrednu proizvodnju. Ako gledate poslovne rezultate i Ivice Todorića, možete vidjeti da maloprodaja gubi novac, Jamnica, Ledo, Zvijezda relativno su profitabilni, a s poljoprivrednom proizvodnjom nitko ne zna što će. Što s njom sutra – nitko ne zna. Valjda je prvi korak da se pokušaju riješiti dijela zemljišta i za to dobiti novac, a hoće li uspjeti, vidjet ćemo.
Kakvo je sad stanje u kompaniji?
Fabris Peruško se u proteklim danima pohvalio novim zaduženjem, odnosno refinanciranjem roll up kredita. Kaže da će se zadužiti za milijardu i 200 milijuna eura, a cijena zaduženja je 8,3 posto.
Koja je razlika između zaduživanja u vrijeme Ivice Todorića i danas, u smislu visine kamata?
Kad je Agrokor 2012. izdao tri tranše obveznica ukupnog iznosa otprilike 950 milijuna eura, plaćao je kamatu od 8,8 do 9,3 posto u prosjeku. Tada su mnogi kazali da je to preskupo. Sedam godina kasnije zadužuje se Fortenova, s četverogodišnjom obveznicom po 8,3 posto. To nije kraj. Prije pet godina, 2014. je Mercator radio restrukturiranje, refinanciranje svog duga. Njega je njegovih 50+ banaka refinanciralo po kamatnim stopama od 3 do 3,5 posto. Taj Mercator treba postati dio Fortenove. On se zadužio kod VTB-a, koja u trećini financira obveznicu Fortenova, 80 milijuna eura, nisu rekli po kojoj kamatnoj stopi, ali su uvjeti bitno bolji nego što ga Mercator ima na tržištu. Možemo očekivati da je VTB Mercatoru novac posudio za 3 ili 3,5 posto. Kako je moguće da se Fortenova zadužuje po dvostruko većoj kamatnoj stopi, kad je još Ante Ramljak 2017. objavio da se zadužio za 4 posto, novih 480 milijuna eura? Kako se može dogoditi da je nakon provedenog financijskog restrukuriranja, nakon uspostave nove grupe, kredit danas dvostruko skuplji nego u vrijeme Ramljaka?
Koji je odgovor na to pitanje?
Prvo Ivica Todorić 2012. nije zadužio sebe po svim uvjetima kako to danas radi Fabris Peruško. Peruško je na ove kreditore prebacio ono što je imao u roll up kreditu. Sve što je imao je založeno u taj kredit. Druga stvar, veliki Mercator s 2,2 milijarde eura ukupnih prihoda uspio je u 2018. napraviti samo 1,6 milijuna dobit. Mercator i Konzum su sijamski blizanci. Konzum je teret u Fortenovi i zato nisu objavili financijsko izvješće za 2018. u onom omjeru kako je to objavio Mercator, jer onda bi se znalo što je tako ogroman teret koji grupu vuče dolje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
