Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego na konferenciji za medije u pulskom uredu osvrnuo se na svoja prva dva mjeseca rada u Europskom parlamentu.
“Industrija, istraživanje i energetika te promet i turizam ključna su područja za daljnji razvoj Istre i Hrvatske, a ujedno i moja struka. Zato sam odabrao te odbore – ITRE i TRAN – unutar Europskog parlamenta. To je velika šansa za razvoj znanstvenog i tehnološkog sektora i prilika koju nećemo propustiti. U svoj rad u odborima želim uključiti stručnjake, institucije, javni i privatni sektor, udruge i građane. Stvorit ću platformu za uključivanje svih onih koji smatraju da ih se tematika na odborima direktno tiče i koji svojim prijedlozima mogu doprinijeti stvaranju boljih uvjeta za razvoj i realizaciju projekata od velike važnosti za Hrvatsku“, naglasio je Valter Flego.
Osvrnuo se i na izbore novih šefova Europske unije, kazavši da ga se sam proces izbora nije ni malo dojmio, jer se sveo na “puno priče o imenima i podjelama fotelja, a nedovoljno o programima”.
“Ni u Hrvatskoj se na žalost nije dovoljno govorilo o programima, glavna tema bila je koliko će Hrvata obavljati važne funkcije u Bruxellesu i Strasbourgu. I ja bih volio da je više naših ljudi na bitnim funkcijama. Nažalost nije, ali to ne znači da se Hrvatska ne može izboriti za svoje teme. Upravo je to posao zastupnika, nas koji smo izabrani direktno od građana, da zastupamo te iste građane i interese RH u Parlamentu”, kazao je.
Flego je razgovarao s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Parlamenta Davidom Sassolijem i budućim predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, čiji je izbor podržao “iz praktičnih razloga”, jer svi su mu dali usmenu podršku ulasku RH u Schengen.
“Ulazak u Schengen previše je bitan za Hrvatsku da bi se sveo na temu koju komentiramo nekoliko puta godišnje, kad se stvore kolone na granici. Želim da svim hrvatskim zastupnicima neovisno iz koje stranke dolaze i u kojim se odborima nalaze, jesu li lijevi ili desni, Schengen bude apsolutni broj jedan! Ulazak u Schengen jednostavno nema negativnih strana i ne smijemo ga svesti na smanjivanje ljetnih gužvi i olakšan dolazak turista. Schengen je naša ‘karta za zapad’, dodatni poticaj za naše gospodarstvo, Schengen je naš ulazak u Ligu prvaka! Vjerujem da možemo ući u Schengen i prije 2020, prije zasjedanja Hrvatske EU. Ali, pokraj zadovoljenih tehničkih uvjeta, ostaju oni politički, a na primjeru Rumunjske i Bugarske jasno je da mogu biti teži za zadovoljiti nego li tehnički. Svaka država članica ima pravo blokirati naš ulazak u Schengen, a znamo da se tu spominje Slovenija. Upravo će se na primjeru Slovenije vidjeti snaga i mudrost naše diplomacije. Slovenci su naši prijatelji, njima je na koncu svega u interesu da RH uđe u Schengen, da se ‘prva obrana EU’ prebaci na istočne granice RH”, istaknuo je Flego.
Kohezijski fondovi
Osim Schengena, Flego je von der Leyen i Sassolija zatražio podršku po pitanju kohezijskih fondova.
“Kohezijski su fondovi najbolja šansa Hrvatskoj da ubaci u veću brzinu i sustigne druge zemlje. Istra, naši gradovi i općine, profitirali su od kohezijskih fondova. Trenutačno je za realizaciju 20 projekata iz Kohezijskog fonda dobiveno oko 650 milijuna kuna. Danas smo na Giardinima, nama najbliži projekt realiziran iz Kohezijskih fondova je izgradnja SPP punionice i nabava novih autobusa Pula prometa u vrijednosti od 8.000.000 eura. Kad je riječ o Kohezijskim fondovima i poljoprivredi, ovo je mandat u kojem se borimo da zadržimo sredstva i uvjete koje smo imali do sada. Lošiji uvjeti dovode Hrvatsku u nepovoljan položaj u odnosu na druge članice. Najmlađi smo, samim time i imali smo najmanje vremena profitirati od fondova. Uz navedeno, ključ je bolje iskoristivosti EU fondova i u jasnijem fokusu projekata. Kvaliteta projekta bitnija je od količine sredstava. Hrvatskoj su potrebni veliki ‘game changer’ projekti koji ubrzavaju razvoj i potiču održiv rast. Nažalost, od 2014. do kraja 2018. u Hrvatskoj od 10 milijardi eura koje imamo na raspolaganju korisnicima nisu isplaćene ni 2 milijarde. Očito je da sustav nije dobro posložen i krucijalno je da sustav prije svega depolitiziramo i decentraliziramo po modelu uspješnih EU država.”
Flego je dodao da se u dva mjeseca rada u Bruxellesu i Strasbourgu posvetio i temi prometne i željezničke infrastrukture u RH, zbog čega je razgovarao nasamo s europskom povjerenicom za mobilnost i promet Violetom Bulc.
“Moji će prvi koraci putem Odbora za transport i turizam biti borba za izgradnju druge cijevi tunela Učka te povezivanje Istarskog ipsilona sa slovenskom mrežom autocesta, a potom i dekarbonizacija te smanjenje CO2 emisija u prometu. Također, jedan je od prioriteta priključenje Luke Rijeka na koridor Baltik – Jadran, kako bismo riječkoj luci moramo osigurati jednak status kao ostalim sjevernojadranskim lukama. S Bulc sam razgovarao i o zastarjeloj željezničkoj infrastrukturi u Hrvatskoj i JI Europi te jačanju sigurnosti na cestama, a u svemu tome veliku ulogu mogu odigrati kohezijski fondovi”, zaključio je Flego svoju prvu konferenciju za medije u Puli.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
