Ministri Boris Lalovac i Branko Grčić predstavit će Europskoj komisiji paket mjera za smanjenje javnog duga i deficita. O reformskim mjerama koje poduzima hrvatska Vlada u Novom danu smo razgovarali s ekonomskim analitičarem Damirom Novotnykem.
“Hrvatska se nalazi u proceduri prekomjernog deficita i EK zahtijeva da poduzmemo mjere kako bi se deficit smanjio ispod 3 posto BDP-a. Vlada premijera Milanovića predlaže smanjenje broj agencija, a mislim da to nije dobar potez. Potrebne su strukturne reforme. U tim se agencijama nalaze ljudi koji bi trebali čuvati institucije te zemlje i štite ekonomski sustav od neodgovornih političara”, kazao je Novotny.
‘To su kozmetičke mjere’
Dodao je da smatra kako se radi o kozmetičkim mjerama, da je javni sektor u Hrvatskoj preglomazan te bi se morao dovesti u red. “To je veliki problem i to treba dovesti u red. Javnosti je neprihvatljivo da se dio tih poduzeća privatizira, ali to se mora dogoditi. Treba razvijati privatni sektor i privatna poduzeća”, dodaje Novotny.
Na upit otkuda toliki otpor prema reformama, kaže da je javnost spremna da se pokrenu reforme kako bi se pokrenuo gospodarski oporavak. “Važne su strukturne reforme, a ne samo floskule”, objašnjava. “Većina političara ne razumije da se moraju napraviti rezovi u državnom sektoru da bi privatni sektor ojačao. Da je Milanović krenuo u reforme, dobio bi izbore. Budući da nije krenuo u reforme, vjerojatno će ih izgubiti”, kazao je Novotny te dodao da je potreban konsenzus dviju najvećih političkih stranaka.
Političari nisu bitni koliko suradnja s Bruxsellesom
PROČITAJTE JOŠ
Na upit kakve sankcije prijete Hrvatskoj, kazao je da je jedna od ozbiljnijih sankcija povlačenje novca iz strukturnih fondova. “Ako se ne počnu povlačiti ti novci, oporavak će biti mnogo sporiji”, kazao je.
“Djelomično je tu odgovornost na Vladi, a djelomice se radi o novoj proceduri po kojoj se sklapaju partnerski sporazumi. Hrvatska administracija u tome nije bila dovoljno uspješna”, objašnjava.
Na upit vidi li u Hrvatskoj političare koji imaju potencijal izvući zemlju iz krize, kazao je da političari nisu toliko bitni, iako oni smatraju da jesu. “Presudne su institucije, agencije koje komuniciraju direktno s Bruxellesom”, dodao je.
Komentirao je i kandidaturu Hillary Clinton za predsjednicu SAD-a, kao i jačanje američkog gospodarstva. “Jače je nego ikada, radi se o fascinantnim brojkama. BDP raste što govori da su mjere borbe protiv krize uspjele. Uspjeli su prebroditi krizu i krenuti u brzi rast gospodarstva. Pokazuje se da se strategija razvoja isplatila, ojačale su kako velike, tako i male kompanije. Prvi puta u povijesti je izvoz SAD-a značajno rastao”, objašnjava.
