S Bernardom Kaićem iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti razgovarali smo zašto je cijepljenje važno.
Nakon objave Ivana Pernara na društvenim mrežama kako neće cijepiti sina, budući da je imao loše iskustvo s prvim sinom te kako će ga samo upisati u privatni vrtić, s Bernardom Kaićem iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Novom danu razgovarali smo o toj temi.
Ivan Pernar opet je cijepljenje stavio u fokus, stoga smo Bernarda Kaića upitali koliko je točno djece u Hrvatskoj cijepljeno, na što je on rekao kako bi se to “moglo izračunati kada bi se gledalo retrogradno po godinama koliko je necijepljeno. A za svako cijepljenje su različiti cjepni obuhvati, a može se reći u prosjeku 5 do 10 posto djece – kako za koje cjepivo – svake godine se ne cijepi. Što znači ako je jedna generacija djece 14 tisuća, neke dvije do četiri tisuće djece se ne cijepi. I onda, ako je prethodna isto toliko, skupilo bi se više od 10 tisuća djece.”
Upitan raste li broj djece koja nisu cijepljena, Kaić je rekao kako smo “imali do 2010. valjda jedne od najboljih cjepnih obuhvata u Europi. Onda je od 2011. do 2017. kontinuirao padao taj cjepni obuhvat. Mi smo imali preko 95 posto djece cijepljene na svim cjepivima nekada. A 2017. je recimo ovo MoPaRu cjepivo palo na 89 posto samo u Hrvatskoj. I to je bilo najniže zadnjih 20 godina valjda. Ali 2018. se popravilo, tako da izgleda da je zaustavljen taj pad.”
VEZANA VIJEST
Naveo je kako podatke za 2019. još nemamo te kako će oni biti dostupni tek 2020. godine.
Što se tiče upisa djece u vrtić, Ivan Pernar je rekao kako će svoje dijete koje neće cijepiti upisati u privatni vrtić, ali za upis i u privatni i državni vrtić potrebna je knjižica cijepljenja. Stoga smo Bernarda Kaića pitali kako je necijepljeno dijete moguće upisati u privatni vrtć. “Ne znam, jedino ako vrtić zaobilazi svoje obaveze, zato što prema programu zaštite zdravlja i prehrane djece u predškolskim ustanovama, uvjet za upis u vrtić je cijepljenje prema programu za svu djecu, osim one koja imaju neke kontradikcije.”
Što se tiče kontrole knjižica cijepljenja, rekao je kako “to bi prvenstveno trebale zdravstvene voditeljice u vrtiću kontrolirati pri upisu, a nazdor nad time kako to vrtić provodi bi trebala raditi, koliko ja razumijem, obrazovna inspekcija. Bilo je jedno vrijeme prijepora da li sanitarna ili inspekcija obrazovanja, ali na kraju mislim to bi trebala raditi inspekcija obrazovanja.”
Što se tiče izloženosti Hrvatske epidemijama bolesti zbog cijepljenja i situacije po županijama, Kaić je rekao da “kad se gleda ukupno, zadnjih godina procijepljenost po županijama, najslabija je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj. Oni jesu prošle godine, i jedna i druga županija, znatno podigle cjepne obuhvate, ali s obzirom da su ranijih godina imale dosta niske, kako njih je najniži postotak djece cijepljen. A za njima slijede Osječko-baranjska i Primorsko-goranska, dok recimo kontinentalne, pogotovo sjever Hrvatske, imaju vrlo visoke cjepne obuhvate.”
Države Europske unije su različito propisale obaveze cijepljenja, pa tako oko pola zemalja EU nema tu obavezu zakonom definiranu, nego preporuku cijepljenja, dakle njihove zdravstvene službe preporučuju cijepljenje , dok neke države imaju obavezu neke imaju za sva cjepiva poput Slovenije i nekih baltičkih zemalje, a neke zemlje imaju samo za pojedina cjepiva, poput Belgije ili Francuske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
