Od siječnja do lipnja 2019. u Hrvatskoj je registrirano 555 komada krivotvorenih novčanica svih valuta, od čega se nešto više od polovice odnosno 278 komada odnosi na krivotvorene novčanice kuna, pokazuje izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) objavljeno u petak.
Registriranih 555 komada krivotvorenih novčanica u prvih šest mjeseci ove godine je pad za 62,7 posto u odnosu na ukupan broj krivotvorenih novčanica svih valuta registriranih u istom razdoblju 2018. godine, navode iz središnje banke.
Statistika HNB-a pokazuje da je na ukupni pad ponajviše utjecao pad broja krivotvorenih novčanica eura, za 81,4 posto u odnosu na prvo lanjsko polugodište, dok je istodobno broj krivotvorenih novčanica kune povećan, i to za 5,7 posto.
Naime, u prvom polugodištu ove godine iz optjecaja je bilo izdvojeno 278 komada krivotvorenih novčanica kune, dok su u istom razdoblju 2018. godine bile registrirane 263 krivotvorine.
Uzme li se u obzir da je prosječno u prvom polugodištu 2019. u optjecaju bilo 254,3 milijuna komada novčanica kune, može se utvrditi da je na milijun komada originalnih novčanica u optjecaju tijekom navedenog razdoblja evidentiran prosječno 1,1 komad krivotvorenih novčanica kuna, navode iz HNB-a.
Najčešće krivotvoren apoen domaće valute bila je novčanica od 200 kuna, na koju otpada 124 komada registriranih primjeraka krivotvorina kune ili 44,6 posto, a slijede novčanice od 1000 i 500 kuna koje zajedno čine udio od 38,1 posto u ukupnoj količini registriranih krivotvorenih novčanica kune.
Nakon kuna, najčešće krivotvorine se odnose na novčanice eura, a od siječnja do lipnja registrirano je ukupno 224 komada krivotvorenih novčanica zajedničke europske valute, što je pad od 81,4 posto u odnosu na broj krivotvorenih novčanica eura evidentiranih u istom razdoblju lani, kada su iz optjecaja izdvojene 1203 krivotvorine eura.
Svaka druga krivotvorena novčanica eura odnosila se na novčanicu od 50 eura (112 komada), a veći udio u ukupnoj količini registriranih krivotvorenih novčanica eura u prvih šest mjeseci ove godine imala je i novčanica u apoenu od 500 eura (26,3 posto).
Krivotvorine registrirane u prvom polugodištu 2019. količinom i kvalitetom izrade nisu izazvale poremećaje u poslovanju s gotovim novcem, ni u specijaliziranim institucijama ni u javnosti, a nisu izazvale ni financijsku štetu većeg razmjera, kažu iz HNB-a.
“Rizik od pojave i zaprimanja krivotvorenog novca ne može se isključiti i uvijek se u poslovanju s gotovim novcem mora uzeti u obzir mogućnost prijevare. Vještačenjem krivotvorenih novčanica utvrđeno je da krivotvoritelji često imitiraju pojedina zaštitna obilježja poput zaštitne niti, vodenog znaka, holograma i optički promjenjive boje, pa Hrvatska narodna banka poziva građane na pojačan oprez, a institucije i tvrtke koje posluju s gotovim novcem na primjenu odluka HNB-a o uvjetima obrade i redistribuiranja novčanica”, ističu iz središnje banke.
Krivotvorene novčanice lako je prepoznati, dovoljno je provjeriti nekoliko njihovih obilježja primjenjujući jednostavnu provjeru “osjeti-pogledaj-titraj-provjeri”, opisanu na internetskim stranicama HNB-a, navode iz središnje banke, podsjećajući uz ostalo da su izdali i seriju edukativnih video uradaka o zaštitnim obilježjima novčanica kuna, dostupnih na internetskim stranicama HNB-a i njenom YouTube kanalu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
