Saborski zastupnik stranke Snaga, Goran Aleksić, gostovao je u Dnevniku u 18 i komentirao odluku Vrhovnog suda, koji je odbio zahtjev banaka za revizijom i potvrdio presudu prema kojoj su banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe - ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak (valutna klauzula), a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo.
“Mi smo tu pobjedu imali i 2018. godine, ali banke su uložile reviziju, koja je pala na Vrhovnom sudu i sad dužnici imaju pravo privatnim tužbama dobiti svoj novac”, rekao je Aleksić.
Istaknuo je da vjeruje da će banke s vremenom krenuti u nagodbe, ali da je računica jednostavna – potrebno je vratiti ono što je naplaćeno preko kamate, iznos nakon rasta tečaja švicarca i pripadajuće zatezne kamate.
“S jedne strane neće biti jednoznačno, jer netko će dobiti 50 tisuća a netko 500 tisuća, ali s druge strane svima će na isti način biti izračunate razlike. Prema tome, banke se sada hvataju za neku zadnju slamčicu koje više nema”, rekao je Aleksić.
Erste banka osporava onima koji su napravili konverziju u euro da imaju pravo na sudske tužbe?
VEZANE VIJESTI
“U travnju ove godine utvrđeno je da imamo pravo na tužbe. Vrhovni sud je revizijom utvrdio da mi imamo pravni interes potraživati svoja prava. Sud EU je presudom utvrdio da ako se zakonski interveniralo u neki ugovor dužnici i dalje imaju pravo utvrđivati na nacionalnim sudovima jesu li kompletno obeštećeni. Mi smo konverzijom dobili smanjenu glavnicu, a nismo dobili ni preplaćenu kamatu, niti preplaćeni tečaj, niti pripadajuće zatezne kamate. Kada bi valutna klauzula CHF bila poštena i pravična, banke bi uistinu imale trošak u konverziji. Međutim, budući da je valutna klauzula ništetna, one uopće nemaju trošak u konverziji. One su samo privremeno vratile kroz smanjenje glavnica jedan mali dio onoga što nam pripada. No otvara se pitanje ništetnosti kompletnih ugovora. Naime, sud EU je utvrdio kako im se čini da ukoliko je valutna klauzula ništetna – ugovor nije valjan. To znači da je ugovor ništetan”, rekao je Aleksić.
Kod nas nije nevaljana samo valutna klauzula, kod nas je nevaljana i promjenjiva?
“Tužio sam za ništetnost ugovora još 2015. godine i očekujem da će presuda koja je prvo bila negativna zbog konverzije, da će sada biti pozitivna i Vrhovi sud će o tome morati odlučivati. Dakle, Vrhovni sud ima još nekoliko pravnih pitanja na koje mora donijeti odluku. Jedno od tih pitanja je pitanje ništetnosti ugovora, a sud EU je rekao da ugovori s valutnom klauzulom koja je ništetna jesu ništetni”, kazao je Aleksić.
Dakle bit će još posla za Vrhivni sud kada je riječ o švicarcima. Vi ste najavili val tužbi, kažete ima vremena do 2023. godine. Vidjeli smo za ove zastare u lipnju, puno ljudi je kalkuliralo i čekalo ovu odluku Vrhovnog suda. Očekujete li sada veći broj tužbi?
#related-news_0
“Udruga Franak im je poručila da se sada ne žure, neka pričekaju da Udruga zbije svoje redove, da pripremimo ponovo odvjetnike za novi val tužbi, i za mjesec-dva ćemo dati upute kako se dalje ponašati. U međuvremenu će vrhovni sud donijeti odluku kako obešteti dužnike konvertiranih kredita. Najprije je Vrhovni sud donio odluku da imamo pravni interes, i da možemo tužiti. Međutim, Vrhovni sud mora donijeti još jednu odluku na temelju koje će se utvrditi točno kako se računa obeštećenje za dužnika koji je konvertitao kredit. Kada se ta odluka donese, to će pomovo biti odluka koja je primjenjiva za niže sudove i koja će se morati poštovati. Tada banke više neće moći govoriti ništa o tome ovo ili ono”, rekao je Aleksić.
Najavili ste i kaznenu prijavu protiv banaka?
“Tako je. Sve banke su ugovarale nepoštenu kamatnu stopu, kakvu nigdje zapadno od Hrvatske nisu ugovorile. Ugovarale su valutnu klauzulu CHF koja je nepoštena i ništetna, dakle dva bitna sastojka ugovora su ništetna. Time su one oštetile 125.000 hrvatskih građana, oni su zbog toga došli na rub siromaštva. Time su oštetile i BDP i proračun Hrvatske, jer ti ljudi koji su bili na rubu siromaštva nisu mogli trošiti kao što bi trošili da toga nije bilo, prema tome one su izazvale jedan poremećaj unazad deset godina u hrvatskom monetarnom i gospodarskom sustavu zemlje, i one za to moraju odgovarati, kao što odgovaraju Francuskoj gdje se isti slučaj dogodio i gdje su one kazneno gonjene”, rekao je Aleksić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
