Povjerenstvo sastavljeno od jezikoslovaca, geodeta, geografa i povjesničara osnovala je Vlada.
Živite li u Beču ili Wieni? U Carigradu ili se možda ipak kaže Istanbul? Priča tu ne staje. Ista dilema postoji oko niza mjesta, ulica, trgova, rijeka i jezera u Hrvatskoj.
Ni mještani ponekad ne znaju
U jednom dokumentu jedno ime, u drugom drugo. Često ni sami mještani ne znaju kako se točno zove mjesto u kojem žive. Zato je Vlada osnovala posebno Povjerenstvo koje bi sva ta zbunjujuća imena trebalo dovesti u red. Kvart se zove Utrina ili Utrine? Miroševac ili ipak Miroševec?
Branko iz Zagreba tvrdi da je ispravno kaže Miroševac jer ”tako izgovaramo svi odovud”.
Osnovano je povjerenstvo zaduženo za standardizaciju
Nedoumica ponekad nije samo je li č ili ć, kako smo nedavno izvještavali iz mjesta Mahično za koje ni sami mještani ne znaju zove li se Mahično ili pak Mahićno. Različitih imena za isto mjesto u Hrvatskoj je pregršt. Zato je Vlada osnovala Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena, pišu Vijesti.hr.
”Osnovna zadaća povjerenstva je da propiše smjernice kako se svi oni koji proizvode geografska imena trebaju ponašati. Znači, ne može se dogoditi da to što sam naveo maloprije, ulica dr. Ante Starčevića da se piše na više načina”, izjavio je Damir Šantek, predsjednik Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena.
Jer ponegdje je Starčević doktor dok drugdje ipak nije. Kao što je Budinščina ime mjesta, a već ulica u istom tom mjestu zove se Budinšćina. Ponegdje je Proljkansko jezero Prokljunsko, a Miškovići na Pagu nazivaju se još i Miškovci.
Uz domaće, problem su i strana imena. Mnogi sve dvoume piše li se Balkaško ili Balhaško jezero, Huang Ho ili Huang He, Madžarska ili Mađarska.
Još veća zbunjenosti u dvojezičnim područjima
U školskim udžbenicima i atlasima mogu se pronaći sve varijante, pa su zbunjeni i učenici. Još je teže stanovicima u dvojezičnim područjima. Nije jasno trebaju li primjerice za Poreč pisati i Parenzo ili je dovoljno samo Poreč.
”Povjerenstvo treba donijeti smjernice i svi u Hrvatskoj se toga trebaju pridržavati. A ne da svaka jedinica lokalne samouprave koja stvara nazive ili neko drugo državno tijelo, da svatko ima svoju slobodu u definiranju tih geografskih imena”, rekao je Šantek.
Zasad vrijedi logika da se izgovara onako kako što čine ljudi iz tog područja.
”Pretpostavljam zato što je netko čuo da većina ljudi ovdje u naselju kaže da su iz Utrina. Dakle, mi živimo u Utrinama, kao množina. Iako službeno nekad davno po katastru vidite da piše Utrina”, prokomentirao je Domagoj Ružak, predsjednik MO Utrine.
Povjerenstvo sastavljeno od jezikoslovaca, geodeta, geografa i povjesničara u idućih će godinu dana za sva mjesta i gradove pokušati pronaći jedinstvenao rješenje – a to znači da ćemo morati naručiti – puno novih tabli.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
