Povjesničar Hrvoje Klasić u Newsrooomu je komentirao najavu premijera Andreja Plenkovića da će ovaj tjedan početi javno savjetovanje o prijedlogu izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.
“30. svibnja važan je događaj – prvi višestranački izbori dali su prvi Sabor, ali Hrvatska nije postala država 30. svibnja, niti je postala neovisna država. Još godinu i pol nakon tog datuma, kojeg slavimo kao Dan državnosti, Hrvatska je bila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Godinu dana kasnije, nakon što mi imamo Dan državnosti, član HDZ-a Stipe Mesić je predsjednik Jugoslavije.
Neki kažu da Dan državnosti treba biti kad je donesen Ustav, takozvani ‘božićni Ustav’ – ali u završnom članku tog Ustava piše da Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ. Dakle, kako je to država? Niti je država niti je neovisna.
VEZANA VIJEST
Meni sve ovo skupa izgleda nezrelo i neozbiljno. Prošlo je skoro 30 godina od prvih izbora. Da mi nakon 30 godina idemo mijenjati ne neke tamo praznike, pa ćemo uvesti neki spomendan – nego temeljne praznike. Mi temeljne praznike ne znamo. Ljudi na cesti ne znaju kad je Dan državnosti. A i kad znamo datume, ne znamo što se točno dogodilo”, kazao je Hrvoje Klasić.
Klasić: Vlada se oko promjene datuma praznika treba konzultirati s oporbom
Klasić se osvrnuo na najavu premijera Andreja Plenkovića da će se oko izmjene datuma usublasiti s koalicijskim partnerima, što smatra pogrešnim.
“Takve stvari u normalnoj, zreloj demokraciji treba usuglašavati s predsjednicima ostalih političkih stranaka. Apeliram na premijera da u raspravu uključe ljude iz opozicije, koji možda za godinu dana neće biti opozicija, nego vlast. I onda se neće dogoditi ono što se dogodilo 2000. godine, da imate jedan praznik kojeg druga vlast promijeni kada dođe na vlast. Time bi se pokazala zrelost, a zašto se ne pokazuje? Zato što nakon 30 godina što živimo u demokraciji, još uvijek samo desnica ima pravo na patriotizam, na proglašavanje državnih praznika. Što god predloži netko drugi, recimo SDP, ispada protivno Domovinskom ratu ili Hrvatskoj. Upravo zbog takvih domoljuba mi imamo ovakav odnos prema domovini u društvu, da nitko ne vjeruje u domoljublje. Jer su oni koji se proglašavaju najvećim domoljubima, najviše naštetili Hrvatskoj i društvu.”
Što se tiče datuma Dana državnosti, Klasić se, kaže, dvoumi između 25. lipnja i 8. listopada.
“U principu je to sadržajno isti događaj, samo je 25. lipnja donesena odluka, koja je onda stavljena tri mjeseca na čekanje i stupila je na snagu 8. listopada. Mislim da bi 8. listopa trebalo zadržati. Ali nije stvar praznika ili datuma – što smo mi dogovorili osim da je neradni dan? Trebamo se pozabaviti sadržajem. Nemamo sadržaj.”
Upitan treba li 18. studeni biti državni praznik, kazao je:
“Po meni ne. Što će se promijeniti za Vukovar. U Vukovar godinama dolaze i dolazit će kolone ljudi. 30 godina nakon pada Vukovara uvest ćemo to kao neradni dan – što ćemo time promijeniti? Vukovar je pao prije 30 godina, Vukovar danas treba biti ono što je Dresden, ono što je Hirošima – moderan grad. Je li Vukovar moderan grad? Je li grad koji privlači mlade ljude ili iz tog grada ljudi odlaze? Hoće li se Vukovar razvijati ako taj dan proglasimo neradnim danom? Ja mislim da neće. Mislim da se trebamo pozabaviti tim gradom i dati mu ne samo pijetet, nego mu dati da ponovno postane ono što je bio prije rata i da bude još napredniji. I da ne postane neradan dan, obilježavanje onoga što se dogodilo u Vukovaru neće prestati.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
