Dekan Pomorskog fakulteta u Splitu, Pero Vidan, koji je od 2014. do 2018. godine bio član hrvatske delegacije Maritime Safety Comittee (MSC) pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju komentirao je potragu za nestalim pomorcima i kazao što bi se još trebalo učiniti.
“U ovom slučaju ima puno nerasvijetljenih stvari. Nepoznato je kako je Bourbon Rhode mogao proći klasu jednog ozbiljnog klasifikacijskog društva kakvo je Bureau Veritasa, klasifikacijskog društva koje je član “Međunarodnog udruženja klasifikacijskih društava” (International Association of Classification Societies-IACS)”, rekao je Vidan za Slobodnu Dalmaciju.
VEZANE VIJESTI
“IACS je ugledno društvo izabranih klasifikacijskih društava, a Buero Veritas ugledno klasifikacijsko društvo sa tradicijom koje ima sistematske i detaljne preglede. Ukoliko su istinite fotografije koje su procurile u javnost o stanju broda, upitne su svjedodžbe klase koje je brod imao. Također brod je očito bio podstandardan, a vijao je europsku zastavu Luxembourga. Vijanje ovakve europske ugledne zastave podrazumijeva sustavne preglede i prema Paris Mou (Paris Memorandum of Understanding). Svaka država se boji slabo održavanih brodova pod svojom zastavom jer utvrđene nepravilnosti na brodovima određene zastave gura istu zastavu na “crnu listu”.
Zastava na crnoj listi podrazumijeva preglede svih brodova te zastave u svim lukama potpisnicama Paris Mou, a to znači veću vjerojatnost pronalaska još više nepravilnosti, nepotrebna zaustavljanja brodova odnosno gubitak novca. Svakoj pomorskoj administraciji je crna lista najveća noćna mora. Brod je očito predugo bio na zadacima u Africi i vjerojatno se kontrole broda nisu radile na propisan način”, rekao je Vidan.
“Nepoznato je i zašto je zapovjednik izabrao rutu koja je na putu uragana (od Zelenortskih otoka do Meksičkog zaljeva). Nepoznato je i je li imao dovoljno goriva za izbjegavati uragan i proći Atlantik? Ono što je poznato jest da ga je pogon izdao, a ovako malen brod bez pogona u uraganu jest lagan kao sipina kost. Ne spominje se u cijeloj priči oprema Bourbon Rhode koji je trebao imati komunikacijsku opremu za područje A3 (područje koje obuhvaća komunikacijsku opremu do polarnih područja koja se prostiru do 70 sjeverne i južne paralele). Je li ista bila na brodu, je li bila ispravna? Osobno ne vjerujem da se zapovjednik odlučio na ovakav poduhvat bez ispravnih dokumenata, ali vidjevši fotografije broda, postavlja se pitanje tko je potpisao takve dokumente”, rekao je Vidan.
“U cijelom slučaju se ne spominje znak za uzbunjivanje sa plutače EPIRB (Emergency positioning Radio Beacon) koja odašilje pozivni znak broda i poziciju prema satelitu niti se spominje je li je Bourbon Rhode imao. U javnosti se spominje samo poziv u pomoć (distress) kapetana Miškića koji ju je poslao neposredno pred napuštanje broda. Također nije poznata metodologija traganja i duljina vremena prošlog od pogibelji do početka traganja. Traganju se pristupa nakon što je odaslan signal za uzbunjivanje (distress sign) i nakon što je potvrđeno kako on nije odaslan slučajno već da se radi o stvarnoj pogibelji. Traganje košta, veoma je skupo, podrazumijeva upotrebu brodova i letjelica, a u ovoj situaciji specijaliziranih brodova i letjelica koje mogu preživjeti uraganske uvjete na moru, odnosno vjetar od 200 kilometara na sat i valove od 15 metara. Primjerice, bura iz veljače ove godine je puhala u splitskom području brzinom 150 kilometara na sat, valovi nisu bili veći od pet metara, a počinila je veliku štetu, promet je bio u kolapsu i ljudi nisu mogli hodati cestom. Dakle, radilo se o jako surovim uvjetima na moru”, rekao je Vidan.
“U ovakvim uvjetima pitanje je jesu li pomorci uspjeli aktivirati EPIRB i ponijeti ga za sobom. EPIRB je plutača koja odašilje signal GPS pozicije, ali kao niste uz nju, spasioci će pronaći EPIRB, ali ne i unesrećene. Odašiljači za traganje i spašavanje (Search and Rescue Transpoder-SART) koji su u idealnim uvjetima vidljivi kao radarski odraz na radarima zrakoplova i brodova na X frekvencijskom području od osam nautičkih milja s brodova i 30 nautičkih milja iz zrakoplova. U lošim vremenskim uvjetima nemaju vidljivost veću od nekoliko nautičkih milja jer loše vremenske pojave djeluju na frekvencijski signal X područja. Uz navedeno, SART je potrebno izdići iznad mora na teleskopskom štapu što je u ovakvim vremenskim uvjetima bilo neizvedivo”, rekao je Vidan.
Upitan je i što bi se još moglo učiniti u potrazi za nestalim pomorcima.
“Iako je javnost nezadovoljna, inicijativa obitelji pomoraca i pomoraca kolega je urodila plodom. Uistinu sam ponosan na svoje kolege pomorce što su poduzeli inicijativu kako bi se pomorci spasili i kako bi potraga bila detaljna. Vjerujem da bi bez ovakve inicijative, potraga bila puno skromnija. Traganje se prekida u trenutku kada postoji opravdana sumnja kako ljudi ili pomorci neće biti pronađeni kako se ne bi trošili resursi. Trenutna situacija na promatranom području s meteorološkog i oceanskog gledišta je povoljna. Vrijeme je mirno, temperatura mora nije preniska, odnosno ne bi trebalo doći do pothlađivanja ukoliko su pomorci u splavi”, rekao je Vidan.
“Bilo je nekoliko uočavanja, prvo rakete potom satelitske snimke. Dakle, nepotrebni prekid traganja jer je očito da na moru postoji netko ili nešto u promatranom području, ali da je trenutno riječ o igri skrivača. Dok se ne utvrdi tko je ispalio raketu ili što je na fotografijama satelita besmisleno je prekidati potragu. Splav sadrži komoru na podu koja se može napuhati, a služi kao termo izolacija. Postoje jake indicije kako su pomorci u splavima, a ne u moru.
Međutim, kako bi uštedjeli na troškovima traganja, Martinique je bio najavio prekid potrage. Troškovi traganja su visoki, a područje ovog otočnog francuskog teritorija opasno za plovidbu, odnosno područje gdje su SAR operacije česte. Na žalost, pomorci su samo broj, ni prvi ni zadnji unesrećeni na moru. Martinique smatra da je odradio svoju obvezu i povlači se.
Za pohvaliti je diplomaciju Republike Hrvatske što je dala inicijativu da se traganje nastavi uz participaciju troškova. Dakako, u priču se uključila Francuska, razvijena država koja ima jaku mornaricu i vjerojatno neće uzeti novce Ukrajini i Hrvatskoj jer Francuska drži do pomorskog ugleda. Uključeni su sateliti Europske agencije za pomorsku sigurnost (European Maritime Safety Agency-EMSA). Uključena je potraga i američkog Coast Guarda (USCG)…
Pogodak bi bio kad bi se uključila i vojska SAD-a jer su njihovi sateliti za motrenje daleko kvalitetniji, a računala za obradu puno brža i učinkovitija. Međutim, uporaba ovakve opreme je skupa, a ista služi za drugu namjenu i vojska koja je ima, ne voli ju davati na uporabu za ovakve situacije. Stoga se ne treba čuditi ukoliko SAD odbije inicijativu Ministarstva vanjskih poslova RH. Dakle, zaista se uradilo mnogo. Ne pamtim da je ijedna akcija traganja uključila ovoliko brodova, ljudstva, organizacija i da joj se dala ovakva medijska pažnja. Zaista pohvalno. Ovo nije samo za pohvaliti vlade RH i Ukrajine već i medije, pomorce i prijatelje. Ova gesta zaista mnogo znači pomorcima i njihovim obiteljima kako njihove diplomacije rade na njihovoj sigurnosti i čuvanju njihovih života i kad su daleko u svijetu.
I do sada su pomorci imali nezgode na morima, ali nikad s ovakvim uključivanjem diplomacije i državnih čelnika. Nadam se da će se nakon ovoga slučaja stvari promijeniti na bolje, odnosno da će države biti više involvirane u živote i zaštitu svojih pomoraca. Osobno, nisam zadovoljan mlakom reakcijom Bourbon kompanije. Ona ima dovoljno velike resurse, odnosno brodove koji su van zadatka. Tvrtka koja drži do svojeg ugleda bi trebala prežaliti trošak slanja nekoliko brodova u potragu. Na taj način pokazuje koliko se brine o svojim zaposlenicima, ali i radi sebi marketing.
Potraga je trebala biti bolje isplanirana i odrađena u samim počecima jer je tada i veća vjerojatnost da se ljudi i splav pronađu. S vremenom, vjerojatnost opada. To opet ne znači da se unesrećeni neće naći, već se neće naći na promatranom području. Za očekivati je pronalazak unesrećenih van promatranog područja odnosno potrebno je odrediti novu referentnu točku za traganje, a to je područje gdje su sateliti posljednji put snimili neidentificirani plutajući objekt, nalik na splav.
Odgađajući traganje i prekidajući isto curi vrijeme, a to znači da se ponovno mijenjaju varijable vremena traganja, područja pronalaska itd. Uz veći protok vremena, vrijednosti se mijenjaju u vjerojatnosti, vremenu i prostoru. Potrebno je povećati inicijativu prema Francuskoj i SAD u da se potraga nastavi jer pomorci očito nisu nestali, oni su tu, ali ih je teško pronaći”, rekao je Vidan za Slobodnu Dalmaciju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
