Gost Newsrooma bio je glavni urednik portala Faktograf Petar Vidov.
Budući da je Faktograf jedini hrvatski medij specijaliziran za fact checking, odnosno provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru, pitali smo ga o ulozi društvenih mreža kao alata koji se zloupotrebljava u političkoj borbi.
“To je trend koji je u svijetu prisutan posljednjih desetak godina, ali se o tome najviše počelo pričati od 2016. godine na ovamo – od neočekivane pobjede Donalda Trumpa u Americi, rezultata referednuma o Brexitu – kad smo prvi put vidjeli primjenu te tehnologije u nešto zloćudnije svrhe od običnog komuniciranja s biračima”, objašnjava Petar Vidov.
Zuckerberg pred Kongresom
Svjedočenje Marka Zuckerberga u američkom Kongresu obilježeno je pitanjem kako će se Facebook ubuduće odnositi prema lažima i manipulacijama. Zuckerbergov odgovor da nemaju namjeru provjeravati informacije koje se plasiraju u političkim oglasima zatekao je mnoge.
“Iako postoji globalno, Facebook je američka kompanija. Kad postavljaju standarde, vode se američkom idejom slobode govora koja je vrlo široka i podrazumijeva da je političarima dozvoljeno lagati u javnom diskursu i zato je Facebook tako postupio. Iako se pokazalo da laži i dezinformacije u digitalnom prostoru dovode do toga da građani, kad dođe do izbora, nisu svjesni za što točno glasaju.”
Facebook je tek sad jasno i glasno rekao da ne žele intervenirati u politički govor, ali je u suradnji s fact checkerima, kaže Vidov, to jasno od prvog trenutka.
“Oni sa svoje društvene mreže žele iskorijeniti nekakve zloćudne dezinformacije izvana, propagandu, takozvane lažne vijesti na kojima ljudi zarađuju. Ali je od početka bilo javno komunicirano prema nama da oni smatraju politički govor temom u koju factcheckeri ne bi trebali intervenirati. Da političari imaju pravo reći to što imaju reći. Mi možemo upozoriti je li to točno ili netočno, ali Facebook ne želi koristiti svoje ovlasti, tehnologiju, algoritme, da smanji doseg netočnim informacijama koje šire političari.”
“Već se pojavljuju oni koji lažne vijesti označavaju kao satiru”
Zuckerberg je pred Kongresom rekao da su kolumne, kao i komentari, lišeni provjere točnosti onoga što se u njima navodi.
“To je puno problematičniji dio. Osim za kolumne, važi i za sadržaj koji je označen kao satira. Već se pojavljuju oni koji lažne vijesti označavaju kao satiru. Napišu na stranici da je to satirična web stranica i sigurni su od provjera. Za kolumniste se vode logikom da treba dopustiti javnu debatu. Pa ako kolumnist u tekstu, dokazujući neko svoje mišljenje, upotrijebi pogrešan podatak, smatraju da to nije nešto na čemu treba inzistirati.”
Osvrnuo se i na Zuckerbergove riječi da je puno važnije tko govori, nego što govori. Smatra da je važno i jedno i drugo.
“Nije naš posao da nadziremo klasične, tradicionalne medije za koje se zna da se drže profesionalnih osnova u svom poslu, da imaju neke novinarske standarde. Naš posao je da se bavimo onima koji sustavno zagađuju internetski prostor dezinformacijama. U tom slučaju može se primijeniti maksima da je važno tko govori jer je jako puno onih koji su posvećeni upravo lažima i obmanjivanju što većeg broja ljudi. Problem je što tehnologija masovnog komuniciranja omogućava masovniju propagandu i onda naša zajednička stvarnost polako nestaje.”
Fact checking u domaćim okvirima
“Faktogaf je počeo prije četiri godine i kada smo krenuli, bili smo usmjereni isključivo na političare, na provjeru točnosti tvrdnji. Tada termin ‘fake news’ nije bio na tapeti. Više se ne bavimo samo ocjenjivanjem točnosti onoga što političari govore, već smo prisiljeni promatrati širu sliku, pokušavati suzbijati doseg tih portala, blogova i opskurnih web stranica, koje, usprkos tome što izgledaju neozbiljno i većina ljudi za njih ne čuje, uspijevaju doći do velikog broja ljudi s vrlo štetnim i opasnim lažima.”
Uspješnost borbe s dezinformacijama s vremenom, kaže, raste, ali Vidov smatra da ‘fact checkeri’ ne mogu biti rješenje ovog problema.
“Isto kao što se problem ne može riješiti tako da se Facebooku prepusti da nađe rješenje i popravi štetu koja je nastala. Mislim da je krajnje vrijeme da se počne razgovarati o regulaciji govora na društvenim mrežama jer ne mogu sve stvari biti tretirane jednako i ne može sve biti dopušteno.”
Uloga obrazovanja
“Građanski odgoj i medijska pismenost ključni su za ovaj problem. Važno je što veći broj ljudi naučiti da ne mogu vjerovati svemu što susretnu na internetu. Važno ih je naučiti kako razlikovati izvore kojima mogu vjerovati od onih kojima ne mogu vjerovati. Ali to je dugotrajan i jako skup proces.
Volio bih misliti da se samo inzistiranjem na građanskom i medijskom odgoju može riješiti problem dezinformacija na društvenim mrežama, ali bojim se da to to samo po sebi nije jedino rješenje – iako je dio rješenja”, zaključio je glavni urednik Faktografa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
