Timovi hitne medicinske službe (HMS) imali su lani više od 800.000 intervencija, no čak u 83 posto slučajeva nije se radilo o hitnim pacijentima, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Stručnjaci stoga upozoravaju – nastavi li se tako veliki pritisak građana na županijske zavode za hitnu medicinu i bolničke hitne prijeme, moglo bi se dogoditi da oni koji zaista trebaju hitnu pomoć u ključnom trenutku ostanu bez nje.
Nacionalni dan HMS-a, koji se obilježava 30. travnja, prigoda je da se ukaže na važnost brze i učinkovite hitne službe koja mora u svakom trenutku biti spremna pružiti pomoć hitnim pacijentima, o čemu često ovise životi.
Hitni pacijenti ugroženi zbog gužvi u čekaonicama
Velikom pritisku nehitnih pacijenata izloženi su objedinjeni hitni prijemi u bolnicama, koji su lani zbrinuli gotovo 583.000 građana, a među njima i 42 posto nehitnih pacijenata.
“Zbog pritiska građana na hitne službe dolazi do velikih gužvi koje znatno produžuju vrijeme čekanja, pa se može dogoditi da pacijent s infarktom srca umre u čekaonici ili da izvanbolnička HMS ne stigne na vrijeme pomoći pacijentu s teškom ozljedom glave jer pregledava nekoga s grloboljom”, kaže ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević.
PROČITAJTE JOŠ
“To ne smijemo dozvoliti. Hitan pacijent mora biti odgovarajuće i na vrijeme zbrinut jer posljedice mogu biti strašne”, ističe Grba Bujević.
Pacijenti su naučili dolaziti na hitnu da bi riješili svoje probleme na brzinu, po čemu Hrvatska nije drugačija o ostalih zemalja.
“Neki pacijenti zlorabe ulaz u bolnicu na ‘mala vrata’. S druge strane, dio obiteljskih liječnika ne pruža cjelovitu zdravstvenu zaštitu tzv. prvog kontakta svojim pacijentima, pa je odlazak u HMS za njih najjednostavnije rješenje”, napominje Grba Bujević.
Pacijente bi trebalo uputiti da radi hunjavice odu u ljekarnu, zbog bolova u trbuhu obrate se svojem obiteljskom liječniku, a kada su zbunjeni svojim simptomima nazovu 112. No, u slučaju jakih bolova u prsima odmah se trebaju javiti u HMS, gdje ne smiju čekati u redu, poručuje ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Opterećenje raste u ljetnim mjesecima
Opterećenje hitne službe naročito raste u ljetim mjesecima kada u Hrvatskoj boravi veliki broj turista, pa će tako biti i ove godine kada, od 19. lipnja, počinju dežurstva timova HMS-a uz autoceste i državne ceste.
Neki su županijski zavodi za hitnu medicinu prije nekoliko godina pokušali smanjiti navalu nehitnih pacijenata kroz naplatu usluga, što nije naišlo na odobravanje javnosti iako nije u suprotnosti sa zakonom.
Sustav HMS-a proteklih je godina reorganiziran, a država je puno uložila u obnovu opreme i uređenje hitnih bolničkih prijema, kako bi se povećala dostupnost i kvaliteta usluge.
Sustav danas počiva na 21 zavodu za hitnu medicinu, u kojima djeluje 919 timova HMS-a, kojima je na raspolaganju 484 vozila. U zavodima radi ukupno 3152 djelatnika, među kojima je 731 doktor medicine,
U centrima hitne medicine zaposleno je 706 djelatnika, od toga 90 doktora medicine, a 111 liječnika trenutno je na specijalizaciji. Liječničkog kadra nedostaje na rijetkim udaljenim lokacijama, ali i ta područja se pokrivaju kroz Mrežu hitne medicine, kaže Grba Bujević.
