Najveće svjetsko obrazovno istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina, PISA, provedeno je u Hrvatskoj i ove godine, a u njemu su tijekom proteklih mjesec dana hrvatski učenici trebali pokazati u kojoj su mjeri znanja naučena u školi sposobni primijeniti u svakodnevnom životu i snaći se u novim i nepoznatim situacijama.
Kakvi će biti rezultati PISE 2015 znat će se u prosincu 2016., ali dosadašnja i konstantna ispodprosječnost u rezultatima naših učenika među onima iz zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim zemljama, koje čine gotovo 90 posto svjetskog gospodarstva, pokazuje da nešto nije u redu s načinom na koji oni doživljavaju i uče školsko gradivo. Svakako pokazuje da nakon osnovnoškolskog obrazovanja nemaju dovoljno razvijene kompetencije i vještine za snalaženje u životu.
PISA (Programme for International Student Assessment) nije klasično ispitivanje naučenog gradiva i sposobnosti njegove reprodukcije za ocjenu, kako se to obično radi u školi, već ispitivanje o tome jesu li učenici stekli vještine i sposobnosti za aktivno sudjelovanje u današnjem društvu. U tim se sposobnostima naši petnaestogodišnjaci u protekla tri ciklusa istraživanja provedena u Hrvatskoj nisu baš dobro snašli, njihovi su rezultati među zemljama sudionicama bili ispodprosječni.
Program PISA provodi se u trogodišnjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009., 2012. i 2015.) i obuhvaća tri osnovna područja procjene: čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost. Svake treće godine počinje novi ciklus PISA istraživanja u kojemu se, uz dva sporedna područja procjene, jedno područje ispituje detaljno, odnosno većim brojem ispitnih pitanja, pojašnjava voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj Michelle Braš Roth.
Odabrana je dob od petnaest godina jer se u većini zemalja članica OECD-a učenici u toj dobi bliže kraju obveznog obrazovanja pa se želi ispitati u kojoj su mjeri usvojili znanja i vještine neophodne za potpuno i aktivno sudjelovanje u današnjem društvu. U prošlom ciklusu, hrvatske se učenike, uz standarda područja pismenosti, ispitivalo i o dodatnim vještinama u području financijske pismenosti. Trebalo se vidjeti koliko su uopće sposobni izvršiti zadatke s kojima se mogu suočiti u kućanstvu, planirati plaćanje režija, procijeniti koji je proizvod isplativije kupiti u trgovini, veće ili manje pakiranje, s obzirom na kilažu i cijenu, procijeniti smiju li upisati osobne podatke na traženom obrascu za internet bankarstvo i slično. U rješavanju tih zadataka, naši petnaestogodišnjaci, među 18 zemalja sudionica, bili su na 14. mjestu, dakle, vrlo nisko.
Dodatno područje PISA 2015 – suradničko rješavanje problema
Dodatno ispitno područje ciklusa PISA 2015 – “sposobnost suradničkog rješavanja problema” provodi se tako da je učeniku na računalu predstavljen određeni problemski scenarij, situacija koju je zajedno s virtualnim prijateljima trebao riješiti, npr. kupiti zajednički poklon za učiteljicu. Učenik je trebao zajedno s još dva-tri virtualna člana tima podijeliti uloge u timu i zajednički riješiti problem izvršavajući razne zadatke i komunicirajući preko chata s članovima tima, vodeći pritom računa tko ima kakve sposobnosti unutar tima, kako predstaviti taj problem koji treba riješiti, kako podijeliti uloge i sl.
Glavno istraživanje u ovogodišnjem istraživanju, PISA 2015, provodi se u 72 zemlje, obuhvaća više od 300.000 učenika iz više od 9.000 škola u svijetu. Glavno ispitno područje je prirodoslovna pismenost, dok su čitalačka pismenost i matematička pismenost sporedna ispitna područja koja se u ovom ciklusu ispituju za analizu trendova. Osim ta tri ispitna područja ispituje se i jedno dodatno područje – suradničko rješavanje problema. Novost je i da se prvi put od 2000. godine, kad je provedeno prvo PISA istraživanje, testiranje i anketiranje učenika provodi isključivo na računalima, napominje Braš Roth.
Testiranje učenika u Hrvatskoj provodilo se tijekom ožujka i travnja u 158 srednjih i 2 osnovne škole. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 6538 petnaestogodišnjaka. Svaki učenik rješavao je dvosatni PISA test koji je sadržavao pitanja iz prirodoslovne pismenosti u trajanju od jednog sata, dok je drugih sat vremena bilo posvećeno čitalačkoj i matematičkoj pismenosti ili sposobnosti suradničkog rješavanja problema.
U zadnja tri ciklusa hrvatski učenici ispodprosječni
Rezultate istraživanja nećemo dobiti prije konca 2016., ali možemo podsjetiti na rezultate iz zadnja tri ciklusa gdje su rezultati takvi da se, uz prisutne tek minimalno pozitivne, ali statistički beznačajne pomake, može reći da su hrvatski petnaestogodišnjaci postigli rezultate statistički značajno niže od prosjeka zemalja OECD-a.
Na zadnjem istraživanju iz 2012. godine, Hrvatska je prema ukupnom rezultatu matematičke pismenosti između 65 zemalja sudionica zauzela zauzela 40. mjesto.
Pritom voditeljica PISA istraživanja napominje kako je izuzetno važno ne gledati samo na rang ljestvicu i prosječni rezultat u pojedinoj pismenosti, već i na distribuciju rezultata po pojedinim razinama postignuća. Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek trećina učenika ne dostiže razinu 2 matematičke pismenosti, odnosno polazišnu razinu znanja i sposobnosti na kojoj učenici počinju pokazivati kompetencije nužne za produktivno sudjelovanje u životnim situacijama u kojima je potrebna matematička pismenost, ističe Braš Roth.
PROČITAJTE JOŠ
U području prirodoslovne pismenosti Hrvatska se 2012. nalazila na 34. mjestu od ukupno 65 zemalja, na skali čitalačke pismenosti bila je na 35. mjestu, također od 65 ukupno.
Na dvije dodatne domene u ciklusu PISA 2012 – sposobnosti rješavanja problema i financijske pismenosti, rezultati su bili još slabiji.
Na ukupnoj ljestvici od 44 zemlje koje su procjenjivale sposobnost rješavanja problema, Hrvatska zauzima 32. mjesto, a po bodovima je u skupini zemalja s rezultatom statistički značajno nižim od prosjeka OECD-a. Na ukupnoj ljestvici procjene financijske pismenosti Hrvatska zauzima 14. mjesto od ukupno 18 zemalja koje su procjenjivale financijsku pismenost učenika, također statistički značajno niže od prosjeka OECD-a.
U zadnjem PISA istraživanju 2012. godine najbolji prosječni rezultat u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti postigla je Šangaj-Kina.
Na vrhu ljestvice slijede ju Hong Kong-Kina i Singapur. Od europskih zemalja u matematici su najbolji bili učenici Lihtenštajna, Švicarske, te Nizozemske. U prirodoslovnoj pismenosti u Europi prednjače Finska i Estonija, a u čitalačkoj pismenosti Finska i Irska.
