Bivši ministar gospodarstva i kolumnist Telegrama, Goranko Fižulić, gostovao je u Novom danu i komentirao aktualne političke teme.
Vidi li se kraj štrajku u školama?
Trenutno se još uvijek ne vidi, ali da će se jednog dana taj štrajk okončati to je sigurno, jer do kompromisa mora doći. Mislim da je problem u Vladi, ako se sjetimo izjave Andreja Plenkovića da će svim državnim i javnim službenicima povisiti plaću 6,12 posto, mislili su da će se time štrajk zamoriti, da će članstvo izvršiti pritisak na sindikalne čelnike i na taj način doći do kompromisa, koj ije Vlada ukalkulirala. Očito je da ta taktika nije uspjela da sindikalno vodstvo nije imalo namjeru prihvatiti to što je Vlada stavila na stol i da to sad traje za naše uvjete rekordno dugo i trajat će još dok Vlada još malo ne otpusti, ne poveća ponudu na trošak državnog proračuna i sindikalcima to bude dovoljno i da na neki način svi ispadnu pobjednici.
Imamo oštru polemiku u javnosti kako rade i sindikati i Vlada.
Sindikat nije ovdje da provodi reformu obrazovanja i da razmišlja o tome koliko zapravo učitelja treba u hrvatskom školstvu. Ako je potrebna reforma, za nju je odgovorna Vlada i nadležno članstvo. Ako se racionalizaciji školstva opire sindikat, onda se on smatra suodgovornim. Ako nemamo takvu reformu, ne samo školstva, nego i zdravstva, dotad ne možete optuživati one koji traže veće plaće.
Kad govorimo o proračunu, kakav je on kad se promatra u smislu prihoda i rashoda i pokušaja i tvrdnje Vlade da je uravnotežila proračun i smanjila vanjski dug?
Sve je u jednoj rečenici rekla ravnateljica Ekonomskog instituta, Maruška Vizek, kad je rekla da ovaj proračun cementira ortački kapitalizam u Hrvatskoj. U vrijeme ove Vlade imali smo enorman porast prihoda za što Vlada nije zaslužna i istovremeno eksploziju troškova. Mene brine što u tom silnom porastu nije bilo sredstava da se sanira zdravstvo na način da država plati ono što mora platiti HZZO-u i na taj način se i dalje sivo financira. Država to radi zbog toga da ne bi došlo do povećanja deficita i da ne bi došli u prekomjerni deficit da ne bi zadovoljavali one mjere koje je Vlada namjeravala zadovoljiti kako bi za 4 do 5 godina ušli u euro. Od prvog dana Hrvatska ima preveliku državu koju ne može nositi, ta država sudjeluje previše u gospodarstvu i prihodima i mi zapravo permanentno zaostajemo. U Hrvatskoj je realni BDP od 1989. do 2016. porastao svega za 6 posto, a u 37 godina od 1952. do 1989. povećan je za pet puta. Gdje smo pogriješili? Ima li u ovoj zemlji snage da se to stavi za stol i kaže zbog čega je Socijalistička Sepublika Hrvatska bila bolja, a samostalna hrvatska država najlošija? To što zaostajemo ima za posljedicu masovno iseljavanje. Pitanje je je li Hrvatska prošla točku kad je evolucija modela moguća. Problem je što se kod nas revolucija događa odlaskom iz zemlje.
Predsjednički kandidati kažu da bi rezanje državne uprave riješilo problem.
Znamo da predsjednik nema ovlasti i takve izjave mogu samo biti mamac za neupućene i neobrazovane birače. Predsjednik može samo ne štetiti svojim izjavama. Primjerice, aktualna predsjednica je prilikom predstavljanja svog programa na Zagrebačkom velesajmu rekla jednu katastrofalnu rečenicu. Predsjednica je rekla da je izvukla Hrvatsku iz regiona. Ta je izjava katastrofalna s najmanje tri aspekta. Prvo, zašto je upotrijebila srpsku riječ region, a ne regija? Drugo, što to znači izvući Hrvatsku iz regiona, kad su naši ključni gospodarski partneri upravo naši susjedi, Slovenija, BiH i Srbija, osim Italije i Njemačke? I treće, je li takvom smiješnom, infantilnom politikom, kojom se dodvoravaš onima kojima je glavno političko opredjeljenje nacionalizam i šovinizam, upropaštavamo naše šanse za povećanje robne razmjene za povećanje prodaje roba i usluga u susjedstvu i na taj način štetimo našem razvoju?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.