Viktor Gotovac, profesor s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, gostovao je u današnjem Newsroomu gdje je komentirao aktualni štrajk prosvjetara.
Za početak je objasnio kako bi navedeni proces išao da se Vlada odluči za zabranu štrajka.
“Prije svega trebalo bi razriješiti dilemu može li to činiti Vlada koja zapravo prema Zakonu o reprezentativnosti pregovaranja zapravo nije poslodavac zaposlenima u školama.”
“Moguće je da bi tu trebalo kombinirati aktivnosti Vlade zajedno sa školama, barem sa nekoliko škola koje bi onda pokrenule postupke u kojima bi se preispitivala zakonitost ovog štrajka. Vjerojatno bi bilo dovoljno da se utvrdi u jednoj, dvije škole da je štrajk nezakonit. Ako je nezakonit, onda je praktički u svakoj školi jednako. Ja mislim da tu onda ne bi bilo velike dileme, taj štrajk bi stao već i nakon prvostupanjske odluke koja bi kretala prema zapravo utvrđivanju.”
VEZANE VIJESTI
Rekao je i koji je sud nadležan za takva pitanje.
“To je spor koji idem na županijski sud, nadležan za područje toga poslodavca te škole. To je jedan hitan postupak koji se zapravo u podnošenju, od trenutka podnošenja zahtjeva, u roku od 4 dana, se zapravo rješava taj spor prvostupanjski.”
“Nakon toga se dostavlja odluka strankama, stranke imaju pravo žalbe, imaju pravo odgovora na žalbu i nakon toga se sjelokupan spis dostavlja.”
Osvrnuo se i na pojam radne obveze te je li ista primjenjiva u ovom slučaju.
“Radna obaveza je drugi pojam koji prolazi iz Zakona o obrani gdje se jasno propisuje da se u slučajevima neposredne ugroženosti povezane s nekim ratnim stanjem ili sa obvezama u obrani za određene osobe koje su zaposlene u državnim institucijama može propisati radna obveza.”
“Jedno malo šire gledanje na taj pojam bi omogućilo da se to događa u slučajevima elementarnih nepogoda, kada je neki potres, poplava, pa da se na neki način mobiliziraju ljudi, da izvršavaju neke obveze. To naravno ovdje nije slučaj, kao što radna obveza zapravo ne podržava ili ne potpomaže radni odnos, već je ona zapravo rješavanje nekih silno žurnih i silno opasnih situacija.”
“Radna obveza kao pravna institucija se ovdje ne može primijeniti. Ovdje – kada bi se išlo na zabranu štrajka – zapravo naložilo bi se time što bi štrajk bio vraćanje svih onih koji su dotad bili uštrajku u redovan radni odnos, što dakle znači da bi nakon toga se nastava morala provoditi onako kako se redovito provodi i u tom slučaju, za sve one koji to ne bi poštovali naravano mogla bi nastupiti i sankcija u vidu otkazivanja ugovor o radu.”
Kazao je i sljedeće:
#related-news_0
“Također, i za inicijatore nezakonitog štrajka Zakon o radu predviđa mogućnost sankcioniranja. Ta sankcija može ići i do izvanrednog otkazivanja ugovora o radu i naravno naknade štete koja bi mogla biti usmjerena prema onom tko je taj nezakoniti štrajk inicirao. To bi u ovom slučaju bili sindikati.”
Rekao je i kako je štrajk, što se njega tiče, nezakonit.
“Naravno, uz uvjet da se to pokrene, uz uvjet da sudovi tako odluče, ja moram osobno reći da nemam velike dileme u pogledu zakonitosti, odnosno nezakonitosti ovog štrajka. Sama pitanja nisu pitanja niti proceduralno nisu rješavala u procesu kolektivnih pregovaranja, niti sadržajno mogu biti rješavana kroz kokektivno pregovaranje. Začudilo bi me da bilo kakav inicirani postupak završi ičim drugim, osim zabranom štrajka.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
