Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u dvorcu Eltz u Vukovaru u ponedjeljak je počela 10. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem uz poruku kako je do 30. studenoga u sklopu tog projekta ugovoreno 11,3 milijarde kuna, to jest 60,4 posto od predviđenih 18,7 milijarda kuna.
Pozdravljajući članove Savjeta, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je kako je Vlada, uvažavajući status Vukovara kao simbola Domovinskog rata, u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta i Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom u Vukovaru i bolnicom hrvatskih veterana koja će postati nacionalna memorijalna bolnica.
“Također, u intezivnim smo kontaktima s Europskom komisijom o zakonu o razvoju Vukovara, koji treba dobiti pozitivne ocjene Komisije zbog sustava dopuštenih državnih potpora. Mislim da smo napravili dobar napredak za Junckerove komisije, a sada i u novoj Komisiji moramo postići stupanj razumijevanja da se donese zakon koji će omogućiti još veću perspektivu ulaganja u Vukovar”, rekao je Plenković.
Po njegovim riječima, u sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem do 30. studenoga ugovoreno je 11,3 milijarde kuna, to jest 60,4 posto od predviđenih 18,7 milijardi kuna, a istodobno je isplaćeno 4,5 milijarda kuna, to jest 24 posto nepovratnog novca u odnosu prema ciljanom iznosu.
Istaknuo je kako je u program ruralnog razvoja usmjereno pet milijarda kuna, znatna financijska sredstva uložena su u 109 domova zdravlja, 531 poduzetničku inicijativu te sedam projekata kulturne i prirodne baštine, a vrijednost razvojnih sporazuma u ovom je trenutku milijardu kuna.
“U okviru integriranih teritorijalnih ulaganja za urbana područja, primjerice Osijek i Slavonski Brod, do sada je ugovoreno 187,3 milijuna kuna, isplaćeno je 10,5 milijuna kuna od alokacije od 421 milijun. Nastavljamo s pozivima te će do početka 2020. godine biti raspisano još sedam poziva ukupne vrijednosti 77 milijuna kuna”, rekao je Andrej Plenković i ocijenio kako spomenuta postignuća govore da je bilo ispravno napraviti projekt Slavonija, Baranja i Srijem.
U pozdravnom govoru vukovarsko-srijemski župan Božo Galić je istaknuo veliko značenje poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije za razvoj najistočnije hrvatske županije, pri čemu je izrazio zadovoljstvo dijelom ostvarenih projekata.
Istaknuo je potrebu da se osiguraju veće količine drvne mase za vukovarsko-srijemske prerađivače te je izrazio nezadovoljstvo stanjem u željezničkom prometu na koridoru X od Zagreba do Vinkovaca.
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava pohvalio je nastojanja Vlade da kroz projekt Slavonija, Baranaj i Srijem pridonosi bržem oporavku tog dijela Hrvatske te je poručio kako je učinjeno mnogo, ali potrebe su još toliko velike pa se ne smije odustati od daljnje provedbe tog projekta.
Uz predsjednika Vlade na sjednici Savjeta su i ministar državne imovine Mario Banožić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji će podnijeti izvješća iz svojih ovlasti.
O sastanku s Penavom
Prije početka sjednice Savjeta, u gradskoj upravi premijer Andrej Plenković sastao se s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom.
“Sastanak s gradonačelnikom Penavom obuhvatio je cjelovite aktivnosti Vlade usmjerene na podupiranje razvoja Vukovara. Prva sjednica Vlade van Zagreba održana je upravo ovdje. Osvrnuli smo se na provedbu zaključaka s te sjednice, ali i brojne druge aktivnosti – od povratka vojske u Vukovar, postrojbe interventne policije, povećanje sredstava kroz fond za razvoj vukovara, do prometa, stambenog zbrinjavanje, gospodarske aktivnosti te nekoliko zakonskih rješenje akoje smo uputili Hrvatskom saboru.
Nastavljamo intenzivnu komunikaciju s Europskom komisijom oko Zakona o razvoja Grada Vukovara, s obzirom na velika ratna razaranja, velik broj žrtava, kako bismo omogućili svojevrsni pravni okvir, koji ne bi bio suprotan pravnoj stečevini Europske unije kad je riječ o državnim potporama, da na taj način privučemo i ulaganja i olakšamo poslovanje poslovnih subjekata.
Što se tiče procesiranja ratnih zločina, dotakli smo se i toga, ali kratko – ponovili smo da su nadležna tijela policije i Državnog odvjetništva učinila više nego godinama prije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
