Važna uloga Hrvatske kod donošenja europskog proračuna za budućnost

Vijesti 11. pro 201914:03 > 14:05
Podijeli:
Izvor: Promo

Proračun za budućnost, naziv je novog proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. Europska komisija je predložila dugoročni proračun na razini od 1,114 % bruto nacionalnog dohotka (BND) država članica, te pozvala sve odgovorne da postignu dogovor o pravednom, uravnoteženom i modernom dugoročnom proračunu.

“Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom ima jako veliku odgovornost da tijekom tog predsjedanja nastanu konačne odluke oko proračuna. Moramo krenuti 1. siječnja 2021., što znači da će se glavne odluke o dugoročnom financijskom okviru donijeti tijekom hrvatskog predsjedanja. Inače, nećemo imati dovoljno vremena za adekvatnu implementaciju. Europa treba ovaj proračun, Europljani ga očekuju, a hrvatsko predsjedanje će biti od krucijalne važnosti za ovu temu i ja im želim puno sreće”, izjavio je Gert Jan Koopman, glavni ravnatelj uprave za proračun Europske komisije.

Iako je predloženi proračun manji od sadašnjeg, čvrsto je usmjeren na prioritetne politike Europske unije, odnosno one politike koje sami Europljani smatraju bitnima.

“Ovo je prvi puta da će EU u narednom proračunskom ciklusu bitno povećati izdatke za ono što određuje konkurentnost neke zemlje, a to su upravo inovacije. S jedne strane to je jedini način da EU prosperira I s druge strane prepoznali su važnost kohezije, ali ne u smislu fondova nego zajedništva građana Europske unije”, navela je Vedrana Pribičević, profesorica pri Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.

25 % proračuna, odnosno 320 milijardi eura tijekom razdoblja 2021. – 2027., trebalo bi se potrošiti na mjere povezane s klimom.

“Mi tek trebamo vidjeti do koje će se mjere budući europski fondovi usmjeriti prema zaštiti okoliša I klimatskim aktivnostima. Međutim, očito je da je trenutno u politici Europske unije na djelu jedna velika promjena”, objasnio je voditelj energetskog programa Zelene akcije, Toni Vidan.

Međutim do konačne odluke oko proračuna budućnosti ima još posla, a dok se približava prijelomni trenutak odluke razmatraju se I novi izvori prihoda za proračun poput sustava trgovanja emisijama, te ukidanja sustava rabata kojim su neke od najbogatijih država članica uživale pogodnost smanjenog doprinosa proračunu EU-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.