Hrvatsku mogu spasiti samo pametna ulaganja, a ako ih ne možemo sami osmisliti, možemo to učiniti uz stručnu i tehničku pomoć MMF-a koji je nakon redovitih konzultacija objavio izjavu o stanju u Hrvatskoj. Uz opasku da je zemlja znatno napredovala posljednjih pet godina, što se djelomično može pripisati sreći, odnosno povoljnim globalnim uvjetima koji su pridonijeli procvatu turizma, MMF ističe da Hrvatska i dalje zaostaje te neće moći dostići zemlje koje su ostvarile veći napredak ne odluči li se na reforme i pametno trošenje javnog novca.

 MMF podržava odluku da se ide na uvođenje eura te da se ne smanjuje PDV s 25 na 24 posto. Štoviše, preporučuju da se u ovoj fazi ne smanjuju ni bilo koji drugi porezi jer bi se time mogli opet stvoriti proračunski manjkovi i umanjiti učinak smanjenja i nadalje povišenog javnog duga. Ukratko, konja treba dobro hraniti i ne tovariti mu prevelik teret, slikovita je delegacija MMF-a koju predvodi ekonomist Srikant Seshadri.

MMF je detaljno naveo koje bi to reforme hrvatska vlada trebala poduzeti da smanji zaostajanje. MMF poziva na suzdržanost u vezi s bilo kakvim daljnjim zahtjevima povezanim s plaćama sve dok se ne izrade temeljito analitički ispitani platni razredi i koeficijenti u javnom sektoru. Osim većih ulaganja privatnog sektora, Hrvatska treba povećati i količinu i kvalitetu ulaganja javnog sektora.

Problem je, kažu, što se godinama javna potrošnja usmjeravala na subvencije, plaće, neinvesticijska dobra i usluge, a ne na javna ulaganja. Vrijeme je za provedbu ključnih reformi koje će “proizvesti” dodatna javna ulaganja, i to uvođenje sustava nagrađivanja u javnom sektoru prema rezultatima rada te smanjenje zaposlenosti. Treba provesti prelazak radnika iz javnog u privatni sektor jer je stanje gospodarstva u cjelini relativno dobro. Među preporukama je i bolje upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu, kvalitetnije usmjeravanje socijalnih davanja prema najranjivijim skupinama…

Vlada također treba nastaviti socijalni dijalog kako bi osmislila mjere za ublažavanje učinaka posustajanja u mirovinskim reformama. Mladi napuštaju zemlju, a oni koji ostaju imat će sve dulje i produktivnije živote. Ne dođe li do zaokreta u migracijskim tokovima, poticaji za umirovljenje morat će naposljetku biti usklađeni sa stvarnošću. Također, poboljšanjem teritorijalnoga ustroja lokalnih uprava znatno bi se poboljšala njihova sposobnost ulaganja i pružanja ujednačenih kvalitetnih javnih usluga.

MMF ocjenjuje da bi se tim reformama omogućilo da se 4% državnih prihoda preraspodijeli u pametna ulaganja kojima bi se u 10 godina premostio dobar dio jaza u odnosu na EU. MMF navodi što smatra pametnim ulaganjem! Zemlja već ima dobru cestovnu mrežu, ulaže se i u pomorske luke, no da bi one bile potpuno produktivne, treba ulagati i u željeznicu, osobito za prijevoz tereta. Ulaganja u zbrinjavanje krutog otpada i pročišćavanje otpadnih voda također su visokoprioritetna područja, no treba ih provesti oprezno, uz visoku kvalitetu i ekonomičnost. MMF i tu može pružiti pomoć.

Hrvatska treba unaprijediti i tehnološku infrastrukturu. Za uspostavu opće strategije i odgovornosti za digitalizaciju zemlje bilo bi korisno imati jedinstveno neovisno tijelo. Premda je povezanost glede postojećih fiksnih širokopojasnih i mobilnih tehnologija dobra, kada je riječ o najnaprednijoj brzoj i ultrabrzoj digitalnoj tehnologiji, Hrvatska znatno zaostaje za naprednim europskim zemljama i mnogim novim članicama. A svakoj zemlji koja zaostane bit će mnogo teže nadoknaditi zaostatak.

Nadalje, kućanstva i dalje relativno sporo preuzimaju najraširenije tehnologije, jednako kao i poduzeća koja te tehnologije uvode. Hrvatska je ostvarila određen napredak u dostupnosti digitalnih javnih usluga za građane, no treba unaprijediti dostupnost digitalnih usluga i za poduzeća. Nedavno pokrenuta inicijativa START, kojom se omogućuje jednostavno elektroničko pokretanje poslovanja poduzeća, dobrodošao je napredak. Unapređenje i dostupnost najnovijih tehnologija neće dati rezultate bez prilagodbe vještina stanovništva za njihovu uporabu.

Iako u odnosu na usporedive europske zemlje Hrvatska ima relativno dobar udio visokoobrazovanog stanovništva s inženjerskim i tehnološkim vještinama, za njih je i dalje ograničena mogućnost pronalaženja konkurentnih poslova u zemlji. Neki obećavajući znakovi javljaju se u području izvoza informacijskih i komunikacijskih tehnologija i poslovnih usluga. Dobra prilika za integraciju Hrvatske u iduću generaciju europskih lanaca vrijednosti jest trend premještanja proizvodnje u geografski bliske zemlje s nižim troškovima proizvodnje, što je omogućeno tehnološkim poboljšanjima i kapitalno intenzivnijim tvornicama.

Hrvatska treba proizvesti još veću bazu kadrova s visokom stručnom spremom da bi se uspješno pozicionirala kao centar za ta područja. Unatoč tome što ima jedan od najnižih omjera broja učenika i nastavnika u Europi, Hrvatska stagnira u vještinama iz prirodoslovlja, matematike i rješavanja problema prema većini mjerila na razinama osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Stoga problem nije nužno u razini rashoda za obrazovanje ili u broju nastavnika, već u tome ostvaruju li se tim razinama rashoda prijeko potrebni rezultati. Strukovno i tehničko osposobljavanje osoba s osnovnom školom kroz programe naukovanja dobar je korak prema povećanju učinkovitosti sekundarnog obrazovanja, piše Večernji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.