ZAVRŠNI GOVORI KANDIDATA I KANDIDATKINJA

Babić: “Izađite i zaokružite redni broj 1, dajte svjetliju budućnost djeci, unucima, praunucima.”

Đapić: “Cijeli život sam se borio na istim pozicijama, nisam ni milimetar odstupao od vrijednosti za koje smatram da su eminentne hrvatskom nacionalnom biću. Pozivam domoljubnu Hrvatsku da mi da potporu.”

Grabar-Kitarović: “22. prosinca izađite na izbore. Prešla sam svaki pedalj države i temeljem toga, vaših snova i nadanja nastao je moj program. Danas sam čula uglavnom popis lijepih želja, no rijetko tko ima program. Nudim rast umjesto nazadovanja. Ponajviše vam nudim zajedništvo.”

Juričan: “Nudim korupciju, nudim osmi padež – Kome, koliko? Pozivam sve mrtve da glasaju za mene.”

Kolakušić: “Pogledajte što je tko govorio proteklih godina i odlučite kome dati glas.”

Kovač: “Izgubili smo 300.000 naših građana. 22. prosinca imamo priliku vratiti te ljude. Sudbina je u vašim rukama, izađite i dajte svoj glas.”

Milanović: “Vratit ću dignitet funkciji predsjednika. Kao premijer sam griješio, ali vrijeme se mijenja, okolnosti su drugačije. Ne tražim veće ovlasti, predsjednik mora biti distanciran. Tu sam da služim i tražim vaše povjerenje.”

Orešković: “Kandidati koji vode u anketama, kandidati su klijentelističke Hrvatske ili kandidati koji nisu u stanju ponuditi konkretna rješenja. Uz njih će Hrvatska nastaviti istim smjerom ili još gorim. Moj plan za Hrvatsku osmišljen je na temelju sturčnog znanja i onog stečenog u praksi. Molim vas, proslijedite taj program do Kolinde Grabar-Kitarović kako bi vidjela da i drugi imaju program. Građani, ne dopustite da odluku umjesto vas donesu izborne ankete.”

Peović: “Uključila sam se u ove izbore kako kandidatkinja antifašističke i radničke ljevice, čega se ne sramim. Ovo su izbori na kojima nešto treba reći o radnicima. Ponavljam: o radnicima se govori prigodno, kao što govori Kolinda Grabar-Kitarović. Potrebne su korijenite promjene, malo kozmetike neće riješiti stvari.

Pernar: “Postoji razlog zašto su sve zemlje dužne, a nisu jedna drugoj. Proces stvaranja novca otuđen je od države. Sav novac je stvoren kao kredit, a cilj jue likvidacija imovine države i građana u korist banaka. Jedini kandidat koji se suprotstavlja tome sustavu sam – ja.”

Škoro: “Razmišljajući o sučeljavanju, moram priznati da sam imao tremu. Za vrijeme trajanja mislio sam ‘žali bože vremena’, sad vidim da je korisno bilo da gledatelji vide koliko je to jalovo, koliko je to sedlanje mrtvog konja.”

Posljednje pitanje odnosilo se na pozdrav “za dom spremni”.

Škoro: “To je pozdrav kojim se pozdravljalo za vrijeme NDH, ali je bila i na rukavima pripadnika HOS-a i ja s tim nemam problema.”

Đapić: “Ja sam uvijek za dom spreman. Diranje u taj pozdrav je diranje u svetinju.”

Grabar-Kitarović: “Treba prestati raspravljati o ideološkim pitanjima. ZDS je bio ustaški pozdrav, ali na insignijama HOS-a je značio nešto sasvim drugo.”

Juričan: “Ja bih se založio za ‘Za korupciju spremni’.”

Kovač: “Ja ću se zalagati protiv toga. Vrijeme je da se okrenemo budućnosti.”

Milanović: “Ustavni sud donio je dvije presude i utvrdio da je to poziv na mržnju.”

Orešković: “Ako je nešto neustavno, neustavno je u svim situacijama. Nema dalje.”

Peović: “ZDS je ekvivalent pozdravu Heil Hitler. Zašto je nekome ta revizija prošlosti toliko bitna?”

Pernar: “Dok mi raspravljamo o ZDS, naše građane se deložira… Stotine tisuća ljudi su se iselile iz naše zemlje.”

Grabar-Kitarović: “Nismo razgovarali o programu, nego samo o ideološkim temama. Zašto nisam pristala na sučeljavanje s dva kandidata? Jer nisam htjela podcjenjivati nikoga u ovoj prostoriji. Što se tiče Merčepa, on nikad nije tražio da bude pomilovan.”

Kovač: “Bavit ću se hrvatskom budućnostu, napravit ću odbor za Hrvate koji su otišli. Hrvatska kakvu danas imamo je naslijeđe mojih potukandidata, oni nisu rješenje, oni su problem.”

Škoro: “Kolinda u svom mandatu nije pokazivala interes za volju naroda u cjelini, sjetimo se samo Istanbulske konvencije.”

Milanović: “Najbolja demografska mjera je poštena vlast. To nemamo i to je glavni hrvatski problem.”

Babić: “Mi ovdje dva i pol sata stojimo, raspravljamo o svemu i svačemu, a ni u jednom trenutku se nismo sjetili našeg naroda. Skupimo se svi zajedno, ujedinimo i lijeve i desne i stvorimo neutralno što će našoj djeci stvoriti bolju budućnost.”

Juričan: “Želim poručiti Milanu Bandiću – smijao mi se Ivica Todorić pa pogledajte kako je završio.”

Đapić: “Cijeli život sam se borio na istim političkim pozicijama, nikad nisam ni milimetra odstupao.”

Predsjednički kandidati odgovarali su na pitanje što njima predstavlja Franjo Tuđman, a što Tito.

Pernar: “Franjo Tuđman je osoba koja je stvorila, pokrenula Hrvatsku. Međutim, puno kasnije je skupa s kompanjonima iz HDZ-a i upropastio i status našeg naroda na to da nas je manje nego što nas je bilo u socijalističkoj Hrvatskoj, na to da nas manje radi nego tada.”

“Umjesto da izvede u RH u bolju budućnost, dao nas je iz jedne čizme u drugu.”

Škoro: “Franjo Tuđman je definitivno čovjek koji će ostati zapisan velikim slovima u povijesti hrvatskoga naroda. To je čovjek koji je imao viziju, čovjek za kojega sam ja već rekao da je bio vođa, a svi nakon njega su bili doslovce poslovođe. Šteta što nisam ništa rekao o Titu” (isteklo mu je vrijeme, op.a.). Kada su mu sugerirali kako može o Titu nešto reći u replici, rekao je kako “neće na Tita trošiti repliku”.

Babić: “Jedan je bio lijevo, jedan desno, ja sam stranka strogog centra. Za vrijeme Tita sam živio kratko, puno učio i naučio, a za Franju Tuđmana mogu reći – povjesničar, čovjek koji je doživio ono o čemu je sanjao, Hrvatsku.”

Đapić: Kada se stavlja na vagu što je Tuđman činio i radio, to je prvoklasna osoba. Što se tiče Josipa Broza Tita, o njemu sam nebrojeno puta govorio, to je čovjek odgovoran za zločin nad hrvatskim narodom.”

Grabar-Kitarović: “Za mene je Franjo Tuđman prvi hrvatski predsjednik kojega stavljam u rang zajedno s ljudima kao što su bili Starčević. Moje mišljenje o njemu najbolje izražava činjenica da sam uspostavila velered doktora Franje Tuđmana za odlikovanje svih onih hrvatskih dravljana koji su zaslužni za promicanje zajedništva u Hrvatskoj. Kad je riječ o Titu, odigrao je pozitivnu ulogu u antifašizmu, međutim, kasnije je postao simbol jednog totalitarnog režima.

Juričan: “Ja sam jedini kandidat koji je bio na Pantovčaku osim gospođe Kitarović. Ova gospoda, njih Pantovčak ne zanima. Ja sam tamo napravio isnpekciju što mene tamo čeka, dočekao me Franjo TUđman, njegova bista, imala je oštećeni podest. Tako gospođa Kitaorvić i HDZ brinu o ocu domovine, o ocu HDZ-a. Što se mene tiče osobno, tamo fali još jedna bista – Milana Bandića.”

Kolakušić: “I Tito i Tuđman su pobijedili u ratu. U miru imali su i dobre stvari, ali i loše stvari. I to je to.”

Kovač: “Povjesničar nisam, povijest bi prepustio povjesničarima, a poltičarima da se bave politikama budućnosti. Problem je upravo što se bavimo ovakvim stvarima.”

Milanović: “Slažem se djelomično, ali je pitanje takvo kakvo je. Četiri su čovjeka koji su u 20. stoljeću bili presudni za Hrvatsku – Radić, Broz, Tuđman. I četvrti će vas iznenaditi. To je Miroslav Krleža. Sva četvorica su sa sjevera Hrvatske, iz vrlo malog, zgusnutog prostora i to je ono što imamo. Bolje nemamo. Nekakve moje preferencije, da sada iznosim – one su poznate. Zna se kako razmišljam. Međutim, zaustavio bih se na ovome.”

Orešković: “I Tito i Tuđman su povijesne ličnosti koje su imale svoje pozitivne i negativne strane. Što one zapravo danas predstavljaju u ovoj debati, pa ništa, svi ćemo se složiti s tim da je Tuđman stvorio Hrvatsku, a postavlja se pitanje tko je danas zapravo ima.”

Peović: “U trenutku kad se nominalno lijevi kandidati natječu oko toga tko će više pohvaliti Franju Tuđmana, potrebno je reći da je on bio čovjek koji je kršio ljudska prava, koji je vodio zločinačku politiku u Bosni i Hercegovini i čovjek koji je odgovaran za istočni grijeh – pljačkašku pretvorbu i privatizaciju po kojoj zapravo sve dalje ide kako ide. Bez obzira na deficite jugoslavenskog socijalizma koji je predvodio Tito možemo reći da je to bio svemirski brod u odnosu na ovo što mi danas imamo.”

“BISTE LI SUDJELOVALI NA GAY PRIDEU ILI HODU ZA ŽIVOT?”

Peović: “Naravno da bih sudjelovala na gay prideu. Kršenje prava seksualnih manjina jako je popularno u Hrvatskoj.”

Pernar: “Sve je to nešto što odvraća fokus s bitne priče, a to je monetarni sustav.”

Škoro: “Seksualna orijentacija je privatna stvar svake osobe i time ne treba mahati javno, a na Hod za život ću se rado odazvati kao predsjednik države.”

Babić: “Ja ne žeim odgovarati.”

Đapić: “Gay zajednice su izjednačene sa svim građanima. Ja smatram da je to objektivno jedna devijacija, ali imaju sva prava. Mene smeta afirmacija te devijacije jer to postaje izopačenost. Na Hod za život bih išao.”

Grabar-Kitarović: “Ne znam zašto se ove dvije manifestacije suprotstavljaju. Ja sudjelujem samo u Koloni sjećanja, ni na kojoj drugoj građanskoj manifestaciji. Vodim računa o svim državljanima.”

Juričan: “Moje pitanje je može li se tamo krasti? Ako može, da idem svuda.”

Kolakušić: “Predsjednik mora biti ideološki nesvrstan.”

Kovač: “Ne bih sudjelovao u akcijama ovog tipa jer su ispolitizirani.”

Milanović: “Nijemci su prije tri dana objavili da je homoseksualnost normalna. Što drugo da kažem.”

Orešković: “Bila sam na Povorci ponosa, bila bih i u Hodu za život kada mi ne bi bili sporni organizatori – među kojima je Hasanbegović.”

“JE LI VJERONAUKU MJESTO U ŠKOLAMA?”

Đapić: “Kršćanstvo je temeljni identitet hrvatskog naroda i vjeronauk u školama je dobro došao. Dapače, treba snažno provoditi i podupirati Vatikanske ugovore. Sve su to elementi koji učvršćuju kršćanstvo u Hrvatskoj.”

Grabar-Kitarović: “Ja iskreno ne vidim u čemu je problem. Vjeronauk je izborni predmet, dakle ne moraju ga pohađati sva djeca. Jedine dvije države u Europi koje nemaju ponuđeni vjeronauk u školama su Francuska i Slovenija. Hrvatska nudi multikonfesionalni, dakle, možete slušati vjeronauk iz kršćanske ili bilo koje druge vjeroispovijesti. Mislim da je to stvar opće kulture, da i djeca koja ne idu u crkvu nauče nešto o kršćanskim i drugim običajima, a, uostalom, Biblija je podloga književnosti.”

Juričan: “Slažem se u dijelu gdje gospođa Kitarović kaže da je vjeronauk opća kultura. Ja sam za vjeronauik u kojem bi korupcija bila religija, mislim da korupcija treba ući u škole, treba se podučavati od najmlađe dobi.”

Kolakušić: “Vjeronauk u školama je upisan u njemački savezni ustav. Međutim, u Njemačkoj je zakonom određeno da je dopuštena prostitucija. Kao predjsednik RH, nakon izmjene Ustava, bavit ću se isključivo propisima koji se tiču gospodarstva, poreza i pravosuđa.”

Kovač: “Ono što je puno bitnije, kao predsjednik zalagat ću se za meritokracija na način da ostavimo duhovnost crkvi, a politiku politici.”

Milanović: “Vjeronauk može, ali isključivo kao izborna nastava, što trenutno nije. On treba biti na kraju nastave. Djeca uče informatiku u tri popodne, imali su školu ujutro i vjeronauk imaju treći sat. To nije izborna nastava. Međutim, građanski odgoj je ono na čemu ću inzistirati – verbalno. Vatikanski ugovor ima puno veći problem – to je imovinski dio, gdje se Crkvi, Vatikanu, vraća ogromna imovina koja je predata hrvatskom narodu nakon Drugog svjetskog rata. Nije opljačkana.”

“JE LI VJERONAUKU MJESTO U ŠKOLAMA?”

Orešković: “Ne. Više puta sam istaknula da sam vjernik, mada to nije toliko za javnost bitno. Crkva je odvojena od države, sve vjerske zajednice su ravnospravne, to je upisano u Ustav i ne vidim zašto bismo imali sustav koji imamo sada. Moja djeca osobno na vjeronauk u školu ne idu, a ono što im duhovna obnova može dati naučit će u sakralnim objektima, ne školama.”

Peović: “Samo godišnje izdvajamo milijardu kuna u Crkvu samo iz proračuna. Samo za promjenu jednog križa u Zagrebu Milan Bandić potrošio je, čini mi se, pola milijuna kuna. Treba raskinuti Vaitkanske ugovore.”

Pernar: “Ja osobno ne vidim problem da se vjeronauk odvija u školama, ali na teret vjerskih zajednica koje propopvijedaju tamo. Neka vjeronauk bude prvi ili zadnji sat.”

Škoro: “Crkva je duboko ukorijenjena u hrvatskom biću, hrvatskoj povijesti i preko 90 posto je vjernika, od čega veliki postotak katolika. Ne vidim to kao problem, da vjeronauk bude u školama. Vjeronauk ima prostor u školama, kao što ima i građanski odgoj.”

Babić: “Ja sam katolik, kršćanin, sve sam sakrament u Crkvi obavio i dobro sam se naučio što Biblija govori i prezentira.”

“PODUPIRETE LI PRAVO NA POBAČAJ I ŠTO MISLITE O INSTITUTU PRIZIVA SAVJESTI?”

Peović: “Odbijanje pobačaja je odbijanje zdravstvene zaštite, koje ide ruku pod ruku s privatizaciojom sustava. Da je pobačaj ostao ustavno pravo, što je bio u Ustavu 1974., imali bismo puno manje problema s tim pitanjem.”

Pernar: “Zanimljivo je ovdje kako brinete za pitanje nerođene djece, a na temu smrti hrvatskog vojnika u Afganistanu niste uputili konkretno pitanje nikome. Žalosno, tuga i sramota, Kolinda je mogla spriječiti njegovu smrt da nije dala suglasnost za odlaza.

Škoro: “Ja sam protiv pobačaja i za zaštitu života od začeća do smrti. Protiv pobačaja sam, ali Ustavni sud donio je odluku da bi zabrana bila protuustavna pa treba donijeti zakon koji će to regulirati.

Babić: “U mom programu svaka majka će dobivati po 400 kuna mjesečno po novorođenom djetetu.”

Đapić: “Zalažem se za ugradnju kršćanstva u Ustav, a onda iz toga proizlazi sve ostalo. zalažem se za zaštitu živoza od začeća do prirodne smrti. Oni koji govore o izboru su za smrt.”

Grabar-Kitarović: “Za mene život počinje začečem do prirodne smrti. Ali nisam za zabranu pobačaja jer bi to izazvalo još više zdravstvenih problema. Više sam za edukaciju mladih, olakšavanje posvajanja i druge mjere koje će smanjiti broj pobačaja.”

Juričan: “Nemam puno reći, uvijek sam na strani žena.”

Kolakušić: To je naš osobni stav, to se ne tiče predsjednika.

Kovač: “Žena mora imati pravo izbora, a liječnici moraju imati pravo na priziv savjesti, ali Hrvatska mora svima omogućiti zdravstvenu uslugu.”

Posljednja 4 pitanja su svjetonazorska, na koje kandidati i kandidatkinje imaju pravo na odgovor u trajanju od 30 sekundi.

“PODUPIRETE LI PRAVO NA POBAČAJ I ŠTO MISLITE O INSTITUTU PRIZIVA SAVJESTI?”

Milanović: “To je stvar izbora. Uređeno je još 1977. godine u jugoslavenskom mraku, u kojem je nastalo najviše Srba, Hrvata i Slovenaca. To je teška situacija, ali to je prije svega izbor žene. A onima koji žele određivati koliko ćemo djece imati, moje građansko – ne.”

Orešković: “Treba štititi život, ali i pravo žena na odabir. Ne treba se vraćati unatrag, već poštovati civilizacijske standarde koji vrijede u modernom svijetu. Ženama koje se nađu u ovako velikoj životnoj dilemi, ne treba nabijati grižnju savjesti, niti nametati svjetonazore i stavove.”

“TREBA LI POSTAVITI ČIRILIĆNE PLOČE U VUKOVARU?”

Pernar je ovo pitanje iskoristio da bi pričao o cijepljenju.

Škoro: “Dugo nisam na jednom mjestu čuo toliko neutemeljenog govora mržnje. U Vukovaru su se dogodili strašni zločini i stanovnici tog grada moraju imati minimalno prava da odluče žele li ćirilicu.”

Babić: “Bio sam u Vlaku mira i bio sam ponosan što sam dio toga. Taj osjećaj se ne zaboravlja. Kad samo pomislim na ćirilicu u Vukovaru… Tko je prošao to vrijeme, ne može tako pričati.”

Đapić: “Ćirilica je provokacija koja traje godinama i godinama. Promjena Ustava razriješit će ovaj problem. Nije to ukidanje prava Srba, nego se svi stavljaju u jednak i ravnopravan položaj.”

Grabar-Kitarović: “Već godinama odlazim u Vukovar, ne samo na dan Kolone sjećanja, već sve dane u godini. Njihove brige su životne brige, ali i ratne rane. Pravda nije zadovoljena. Zašto forsiramo ćirilicu prije nego što bude zadovoljena pravda? Kažnjavanje ratnih zločinaca treba riješiti pa će se onda govoriti o ćirilici.”

Juričan: “Zakone primjenjujemo parcijalno. Ali ja sam kriminalac i u odluci o ćirilici ja ću glasati prema onome tko će mi ponuditi više.”

Kolakušić: “Pitanje je želimo li biti država koja poštuje vladavinu prava. Ovo pitanje nije u nadležnosti predsjednika, on može pokrenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti kao i svi ostali građani.”

“TREBA LI POSTAVITI ČIRILIĆNE PLOČE U VUKOVARU?”

Kovač:  “Dijete sam rata, četiri godine proveo sam u skloništu. Ali 30 godina nakon rata želim pričati o budućnosti, ne o prošlosti. Legalist sam.”

Milanović: “Ovo je idealan teren za trgovce mržnjom. Ovo je pitanje zakona, vladavine prava. Opet bih se ponio na isti način”, kazao je MIlanović koji je tada bio premijer.

Orešković: “Da, zato što to proizlazi iz Ustava, iz zakona i zato što će to uspostaviti drugačiji odnos među građanima, koje prije svega muče egzistencijalni problemi. Da, jer će mlade naučiti kako poštovati druge kulture.”

Peović: “Svaki put kada Škoro, Grabar-Kitarović govore o rodoljublju, kada govore dau Vukovar ne treba uvesti ćirilicu, kada govore o velikosrpskoj agresiji – budite sigurni da je taj dan imao neku korupcijsku aferu. MIlanoviću treba reći da izjave da je nečija majka ‘vojna lekarka’ nisu najbolji reprezentant suživota.”

“KAKVU POLITIKU HRVATSKA TREBA VODITI PREMA BIH?”

Kolakušić: “Moramo voditi gospodarsku politiku. Omogućiti uvoz iz svih zemalja regije i izvoz u njih. Proizvodi iz Hrvatske najviše će odgovarati upravo ljudima u regiji i naše proizvode ne možemo toliko kvalitetno plasirati u druge zemlje.”

Kovač: “Vidimo potpuni poraz vanjske politike, mi smo fizički okruženi bodljikavom žicom. Boriti ću se da postanemo vrata Europe. Naš je najveći problem što je najviše ljudi otišlo baš iz pograničnih područja – ta područja moramo osnažiti.”

Milanović: “Nakon 30 godina saplitanja, odgovoriti na ovo pitanje u minuti bila bi uvreda za BiH. Svesti jednu zemlju na minutu – to nitko nije zaslužio. Ja sam za jedinstvenu BiH, tamo živi pola milijuna Hrvata.”

Orešković: “Slažem se sa Zoranom Milanovićem. I nas i njih je svakim danom sve manje. Treba objaviti za što se troši proračunski novac i tek tada možemo reći da smo bili odgovorni i prema sebi i prema njima.”

Peović: “Nacionalistička politika u BiH najmanje je koristila ljudima koji žive tamo. Ako govorimo o BiH, treba govoriti o suživotu, jedinstvu i solidarnosti.”

Pernar: “HDZ-ova politika uvela je Hrvate i Bošnjake u sukob u kojem su pobijedili Srbi. HDZ-u su Hrvati u BiH potrebni samo za izbore. Narod BiH, nemoj dati svoj glas za ruku koja te gura u ponor!”

Škoro: “BiH je vitalni strateški interes RH. BiH je država hrvatskog naroda. Hrvati u BiH trenutno nisu suvereni. Vlast koju vodi Komšić nije vlast koju su izabrali Hrvati.

Babić: “Hrvati su kontutitivni narod u BiH, ne dijaspora i moramo voditi računa o njima.”

Đapić: “Predsjednik ima obvezu skrbiti o suverenitetu hrvatskog naroda u RH i u BiH. Nema suverenosti bez tla, naroda i vlasti. Hrvati u BiH to nemaju, situacija nikad nije bila kritičnija. Ta dramatičnost se može promijeniti samo formiranjem Hrvatske Republike u BiH i ja ću se za to boriti.”

Grabar-Kitarović: “Hrvati u BiH nisu dijaspora, već autohtoni narod. Mi želimo politiku dobrosusjedstva, ali se beskompromisno borimo za prava hrvatskog naroda, koji mora imati jednaka prava kao ostala dva konstitutivna naroda. BiH je i naša strateška dimenzija, dijelimo granicu diugačku 1.100 kilometara. Podržavamo ulazak BiH u Europsku uniju.”

Juričan: “Treba osnovati novi entitet koji će biti duty free zona, u Poganoj Vlaki.”

“TREBA LI HRVATSKA BLOKIRATI ULAZAK SRBIJE U EUROPSKU UNIJU?”

Orešković: “Itekako će se nas pitati treba li Srbija ući u EU. Njihovom političkom scenom upravljaju iste strukture kao i ove u Hrvatskoj. Srbija se mora suočiti s ratnim zločinima.”

Peović: “Blokada ni za koga nije ni korisna niti dobra. Mi smo periferija Europe. Mi se na ovoj periferiji svi zajedno nećemo razviti, a ulaskom u eurozonu bit će nam samo još gore.”

Pernar: “Nemam mržnju prema Srbima i Srbiji, smatram ih bratskim narodom, što smo i bili sve do Prvog svjetskog rata. Protivim se ulasku Srbije u EU iz ljubavi prema njima, jer će doći do demografskog sloma i ekonomskog uništenja.”

Škoro: “Razgovaramo u kontekstu nestalih. Ne samo da moramo riješiti to pitanje, neego i pitanje granice, pitanje odštete, pitanje kulturnog blaga i arhiva koji se nalaze u Beogradu. Ja kao predsjednik neću dići ruku za ulazak Srbije dok se ne ispune ti uvjeti.”

Babić: “Puno je bitnijih stvari o kojima trebamo razmišljati – o gladnima, o onima koji odlaze. Smiješno je ovako raspravljati.”

Đapić: “Srpska politika je nepromjenjiva prema Hrvatskog od rata do danas. Njihova se politika nije promijenila ništa, to je stalna verbalna agresija prema Hrvatskoj, a zvijek je u pripremi i ona na koju uvijek moramo biti spremni. Možemo im jako puno otežati. o tome se treba pitati narod na referendumu.”

Grabar-Kitarović: “Trebamo pričati o tome kako osigurati egzistenciju građanima, pogotovo mladima koji odlaze iz Hrvatske. Hrvastka će inzistirati na ispunjavanju svih kriterija za Srbiju, oni se moraju suočiti sa svojom prošlošću, ne vraćati se na Drugi svjetski rat nego proživjeti katarzu onoga što su učinili Hrvatskoj i drugim susjedima. Apsolutno ću inzistirati na pronalasku nestalih prije ulaska u Europske unije. Što se tiče pojma region, to nije pojam koji sam ja izmislila. Hrvatsku želim u Europi, na Mediteranu.”

“TREBA LI HRVATSKA BLOKIRATI ULAZAK SRBIJE U EUROPSKU UNIJU?”

Juričan: “Europska unija je kao NATO – tu se krade, tu se daje mito. Vučić je tu u vrhu, lako će EU prihvatiti Srbiju u to kolo.”

Kolakušić: “Ne ovisi o Hrvatskoj hoće li Srbija ući u Europsku uniju, kao što nije o Sloveniji ovisilo hoće li Hrvatska ući u Europsku uniju. To je politika više razine i nas o tome nitko ništa neće pitati.”

Kovač: “Blokada je jaka riječ, ja sam za dijalog. Pitanje nestalih mora se riješiti. Moramo zatvoriti prošlost i okrenuti se budućnosti.”

Milanović: “Pitanje je pojednostavljeno, ali – ne. Pitanje je imamo li mi interesa to napraviti. S članicama bivše Jugoslavije u robnoj razmjeni imamo 30 posto izvoza. Jedno je Vučić, drugo je Srbija.”

“TREBAJU LI HRVATSKOJ VOJNI AVIONI?”

Grabar-Kitarović: “Moramo se uzdati u sebe i svoje oružane snage. Tu je i borbeni avion o kojem se odluka godinama odgađala.

Juričan: “Ja sam platio misu da Damir Krstičević bude taj koji će voditi Hrvatsku vojsku. Ja se nadam da će on voditi sve nabave.”

Kolakušić: “NATO je mrtav, dokaz je situacija u Siriji. Jedna članica NATO-a, SAD, napustila je Siriju, druga članica Turska ušla je u Siriju. EP i sve države EU-a najstrože osuđuju postupak Turske u Siriji. Građani Hrvatske i Europske unije nemaju što raditi u ratovima u svijetu. Treba stvoriti vojsku EU-a koju bi činile sve članice.”

Kovač: “Cijena slobode je visoka. Potpisali smo međunarodne ugovore koje ću kao predsjednik poštovati. Moramo se postaviti kao vojni lider.”

Milanović: “Treba nam brodovlje i zrakoplovi.”

Orešković: “Hrvatska mora sudjeloavati u sustavima međunarodne sigurnosti.”

Peović: “Ulaskom u NATO mi smo nesigurnija zemlja, otvaramo se terorizmu. Ni Austrija ni Švicarska nisu u NATO-u pa nisu ugroženi.”

Pernar: “Ne treba nam skupo vojno naoružanje. Hrvastku ugrožavaju ilegalni migranti, a za njih nam ne trebaju skupi vojni avioni.”

Škoro: “Vojska je ponos građana i države i mora biti dobro opremljena. Zemlje u okruženju povećavaju izdavanja.”

Babić: “Meni je ovo smiješno. Mi pričamo što ćemo, kako ćemo s Europom i NATO-om. Nitko ne postavlja pitanje što će nam NATO, što smo mi dobili s tim NATO-om? Prošle godine imali smo show s tim avionima.”

Đapić: “Članstvo u NATO-u nema alternative. Ako hoćemo državu, moramo imati snažnu vojsku. Hrvatska vojska u NATO-u – da, ali moramo definirati što taj savez zapravo znači.”

“TREBA LI ZBOG MIGRANTSKE KRIZE NA GRANICE POSTAVITI VOJSKU?”

Milanović: “Nazivati operaciju RH iz 2015. kaosom može samo um navikao na represiju”, odgovorio je MIlanović na prozivke Grabar-Kitarović.

“500.000 ljudi je prošlo, a da ni jedna taraba nije nakrivljena, kamoli srušena. Dok su drugi išli Orbanu u Budimpeštu i Vučiću u Srbiju, ja sam išao kod Angele Merkel, koja je htjela da se u Hrvatskoj zadrži 100.000 ljudi, ali mi nismo.”

Orešković: “Ne postoji ugroza zbog koje bi trebalo vojsku slati na granice. Ali postoje sumnje da hrvatska policija ne postupa s migrantima na zakonit i human način, što Hrvatskoj ne služi na vlast. Ne trebamo građane plašiti ugrozama kojih nema.”

Peović: “Sramotan je stav Kolinde Grabar-Kitarović prema migrantima. Riječ je o kriminalnoj politici pljeskanja mađarskoj vladi, huškačkoj politici. Hrvastka policija vodi nezakonite politike. Vlada premijera Milanovića propuštala je izbjeglice zbog politike Angele Merkel.”

Pernar: “Jedini sam koji želi zaustaviti ilegalne migrante uz pomoć vojske. Povukao bih vojsku iz Afganistana i s granice s Rusijom u Litvi. Jedini govorim o uzrocima izbjegličkih kriza su rezultat američke politike, koju naša vlast podržava. Izbjeglica nije bilo prije američkih invazija, a naša Vlada podržava politiku stvaranja izbjeglica.”

Škoro: “Granica svake zemlje je svetinja. Postoji zakon o boravku i kretanju stranaca. Apsolutno granicu treba čuvati. Migranata ima tri vrste – izbjeglice, ljudi koji traže politički azil, ali i migranti koji samo žele doći od točke A do točke B. Ako ima potrebe, treba i vojska izaći na granicu.”

“TREBA LI ZBOG MIGRANTSKE KRIZE NA GRANICE POSTAVITI VOJSKU?”

Juričan: “Damira Krstičevića stavio bih na granicu kao vojnog kapelana, a u aktivnu vojsku službu vratio bih i Ljubu Ćesića Rojsa da mu pomože.”

Kolakušić: “Zakon o nadzoru granice je izvanredan propis – kaznom zatvora kaznit će se osoba koja ilegalno prijeđe granice. Primjenjujmo zakone i ja vam garantiram da za mjesec dana nećemo imati ilegalne prelaske.”

Kovač: “MUP je sam rekao da drže stvari pod kontrolom i da vojska nije potrebna. Veći je problem šđto se Hrvatsku policiju optužuje za prekomjernu upotrebu sile.” 

“TREBA LI ZBOG MIGRANTSKE KRIZE NA GRANICE POSTAVITI VOJSKU?”

Đapić: “Ne samo da bi trebalo poslati vojsku, moramo imati fizičke prepreke, prema modelu Mađarske.”

Grabar-Kitarović: “Nakon kaosa 2015. i 2016. godine, kada su se samo propuštali migranti, od kojih se sada polovica vraća i vidimo da nisu pravi azilanti, predložila sam da vojska pomaže policiji. O tome u konečnici odlučuje policija, koja uspješno štiti granicu.”

“KAKO BISTE SE BORILI PROTIV KORUPCIJE?”

Kolakušić: “Istraživanje Europskog parlamenta pokazalo je da je više od 50 posto novca nestane kroz javnu nabavu. Da bi se borili protiv korupcije, nužno je mijenjati Ustav. Prvo treba utvrditi imovinu svih građana Hrvatske – pa makar imao godinu dana. Neka djeca u RH su strahovito bogata.”

Kovač: “Korupcija se može riješiti samo političkom odgovornošću. SOA je prije 2 godine priopćila da je korupcija sigurnosni problem. Kolinda Grabar-Kitarović nosi kolače prvom čovjeku korupcije u Hrvatskoj.”

Milanović: “Svjestan sam organičenja onoga što može učiniti predsjednik. Predsjednik može predložiti predsjednika Ustavnog suda. Može primjerom odaslati signal.”

Orešković: “Predsjednik može predložiti Vladi da održi sjednicu i ja bih to pravo koristila. Korupcija je glavni razlog iseljavanja Hrvata.”

Peović: “Predsjednik ima simboličku funkciju koju treba koristiti da bi se upozorilo na korupcije.”

Škoro: “Korupcija je prepreka poslovanju u Hrvatskoj. Ja sam jedini poduzetnik ovdje koji se bavi poslom i susreće s pravim problemima.”

“KAKO BISTE SE BORILI PROTIV KORUPCIJE?”

Juričan: “Ne vidim zašto se treba boriti… Korupcija je prirodno stanje u RH. Korupciju je u Hrvatsku doveo otac države. Korupcija treba svima biti dostupna, RH mora biti koruptozona. Svim srcem to želim.”

Kandidati će dobiti šest pitanja za koje će po imati minutu da odgovore. Prvo pitanje – “KAKO BISTE SE BORILI PROTIV KORUPCIJE?”

Babić: “Tajne službe moraju odraditi svoj posao. Moramo vratiti 400 milijardi kuna koje su otete kriminalom. Potrebno je otvoriti radna mjesta.”

Đapić: “Korupcija je rezultat lošeg izbornog sustava koje se kasnije reflektira na svim razinama. Stoga je potrebno promijeniti izborni sustav. Promjena izbornog sustava je conditio sine qua non.”

Grabar-Kitarović: “Ustavne ovlasti propisane su Ustavom i one su u okviru tajnih službi kojima se može djelovati.”

Dodala je da će inzistirati na tome da se mijenja zakonodavtsvno u budućnosti kako bismo omogući koordinaciju između tajnih službi i tri poluge vlasti u koje se ne možemo miješati.

UVODNA OBRAĆANJA

Dejan Kovač:

“Neću vam pričati bajke. Jedan sam od 300.000 Hrvata koji je morao otići zbog loših vlada i loših odluka. Moja vizija temelji se na zdravom razumu.”

Zoran Milanović:

“Imam što ponuditi i želim da zemlja bude sretnija i slobodnija. Imam veliko iskustvo i politiku smatram časnim poslom. Na građanima je da odluče.”

Dalija Orešković:

“Večeras sam ovdje u ime poštenih, razumnih i racionalnih ljudi. Hrvatska je danas oteta država od strane stranačkih elita i političkih kartela.”

Katarina Peović:

“Sram me biti u istoj prostoriji sa Škorom zbog Merčepa. Ovdje sam da pokažem da je povezano ovo zločinačko mafijaško breme koje nosimo već 30 godina. Sve do sada su bile kozmetičke promjene. Ovdje sam da kažem da su radnici Uljanika, Đure Đakovića i nastavnici važni za ovu zemlju.”

Ivan Pernar:

“Ja sam jedini koji traži reformu monetarnog sustava, koji se zalaže za slobodu izbora po pitanju cijepljenja, jedini sam za legalizaciju marihuane, jedini sam koji je za zabranu GMO hrane.”

Miroslav Škoro:

“Ja bih s obzirom da je igrokaz počeo, htio reći, da mi je žao što nije bilo sučeljavanja na komercijalnim televizijama. Ja se ispirčavam. Ovo je u režiji Kolinde i ona se mora ispričati.”

UVODNA OBRAĆANJA

Mislav Kolakušić:

“Ovo su najvažniji izbori u posljednjih 30 godina. Na ovim će izborima građani odlučiti žele li da u potpunosti gospodarski i moralno propadnemo ili žele da krenemo u promjenu. Ovi izbori su test inteligencije hrvatskih građana. Najlakše je plakati i tužakati se po kafićima – preuzmite odgovornost, mladi odlaze zbog vas, jer ste izabrali vlast neizlaskom na izbore. Morate izaći na izbore.”

UVODNA OBRAĆANJA

Dario Juričan:

“Ja sam tu za malog korumpiranog čovjeka, moj program je korupcija, želim vratiti poduzetnike kriminalce Mamića, prijatelja Kolinde, njega bih pomilovao. Želim da na Pantovčak dođu kriminalci, ja želim biti kriminalac.”

UVODNA OBRAĆANJA

Nedjeljko Babić:

“Program 4×400 osigurava 400 milijardi eura, povrat 400 milijardi povrata nezakonite pretvorbe i privatizacije, čime se stvaraju uvjeti za 400 milijuna radnih mjesta.”

Anto Đapić:

“Predsjednik je najsnažnija simbolika hrvatske državnosti. Smatram da znam što u Hrvatskoj ne valja i znam kako to popraviti.”

Kolinda Grabar-Kitarović:

“Pet godina bila sam vaš glas i vaša predsjednica. Podigla sam rejting Hrvatske, radil ana pitanjima koja su bitna za narod. Nudim vam program i tražim vaše povjerenje. Maknula sam Hrvatsku iz ‘regiona’ u srednju Europu i na Mediteran. Nametnula sam pitanje demografije. Bila sam prva diplomatkinja, učinila puno na gospodarskom predstavljanju.”

U 20:40 došao je Miroslav Škoro, u 20:45 Zoran Milanović, a posljednji je na sučeljavanje stigao Mislav Kolakušić.

Predviđeno trajanje emisije je dva i pol sata, tijekom kojih će kandidati i kandidatkinje sučeliti programe, politička stajališta i svjetonazore.

Emisija ima strogo zadani format. Svi će kandidati imati jednako vremena za slanje svojih poruka biračima ili odgovarajući na pitanja ili iznoseći replike. Sve ih očekuje 10 istih pitanja. Na šest pitanja s područja ovlasti predsjednika i unutarnje politike kandidati će imati po jednu minutu za odgovor, a na četiri svjetonazorska pitanja po pola minute.

Svaki će kandidat će imati pravo na ukupno pet replika koje može rasporediti prema vlastitom nahođenju i svaka može trajati 30 sekundi. Neće biti moguće replike na repliku.

Naravno, svi će kandidati imati pravo i na uvodno predstavljanje te na završnu riječ.

Kandidati i kandidatkinje pristižu na HTV. U 20:15 stigla je aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a u 20:30 Ivan Pernar.

Sučeljavanje počinje u 21:05, a u njemu sudjeluju: Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dario Juričan, Katarina Peović, Dalija Orešković, Ivan Pernar, Dejan Kovač, Anto Đapić i Nedjeljko Babić.