Hrvatska za dva tjedna preuzima predsjedanje Europskim vijećem. U prvih 6 mjeseci rada nove Europske komisije na dnevnom su redu, među ostalim, Brexit i početak pregovora s Ujedinjenim Kraljevstvom oko sporazuma o budućim odnosima, intenziviranje rada na zaključenju sedmogodišnjeg europskog proračuna tzv. višegodišnjeg financijskog okvira, definiranje formata za Konferenciju o budućnosti Europe, početak izrade legislative u okviru Zelenog plana, za pravednu i održivu tranziciju europske ekonomije i strateški cilj karbonske neutralnosti do 2050.
Hrvatska prvi put predsjeda Europskim vijećem, što se zna još od srpnja 2016., nakon rezultata referenduma o Brexitu, kada je uskočila na mjesto Velike Britanije. Vlada Republike Hrvatske objavila je prioritete predsjedanja u širokom formatu, ujedinjene u sloganima: Europa koja povezuje, spaja, štiti, razvija se, raste i Europa koja je asertivna. Pod tom kapom, nalaze se brojne teme koje su i prioriteti nove Komisije – od pitanja sigurnosti, granica, migracija, jačeg globalnog utjecaja, kružne ekonomije, Europe koja je bliža građanima, kao i neke teme koje je Plenkovićeva vlada artikulirala kao teme od državnog interesa, poput demografije ili Schengena. Povodom predsjedanja, razgovarali smo s europarlamentarcima iz Hrvatske.
Borzan: Važno je imati našu temu
Potpredsjednica skupine Socijaldemokrata u Europskom parlamentu, Biljana Borzan, smatra kako je okvir predsjedanja preširoko postavljen, te da je Hrvatska trebala izabrati jednu ključnu temu koju će gurati, kao što je Estonija učinila s temom digitalizacije. Važno je, kaže Borzan, da građani prepoznaju i razumiju opipljivu vrijednost predsjedanja, te da im se jasno obrazlože stvari od kojih će oni imati koristi.
Sokol: BiH prioritet za Hrvatsku
Zastupnik najbrojnije političke grupacije u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke, Tomislav Sokol, smatra kako je na Hrvatskoj velika odgovornost tijekom predsjedanja u delikatnom razdoblju za Uniju, od Brexita, preko novog proračuna. Smatra kako su prioriteti dobro definirani. Hrvatska će se u izradi višegodišnjeg financijskog okvira zalagati za kohezijsku politiku, a u Konferenciji o budućnosti Europe ključ je strateški definirati smjer EU i u sve procese uključiti građane. Summit o proširenju EU bit će važan za usuglašavanje stavova o toj važnoj politici za Hrvatsku, kaže Sokol, posebno oko europske perspektive BiH.
Flego: Korist za Hrvatsku u europskom proračunu
Zastupnik liberalnog bloka Renew Europe, Valter Flego smatra kako je za Hrvatsku važno inzistirati da u višegodišnji financijski okvir uđu sredstva koja su prioriteti za državu, od kohezijske i poljoprivredne politike, do zaštite okoliša i digitalizacije. Obzirom da je njegova skupina pokretač ideje o Konferenciji o budućnosti Europe, koju će u Komisiji koordinirati Dubravka Šuica, tvrdi da na koncu procesa treba doći do toga da Europa bude brža, manje birokratizirana, bliža građanima i svjetski lider u mnogim područjima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
