Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić-Križanić bila je gošća Novog dana.
Pitali smo je koji je razlog za rekordan broj promatrača na izborima u nedjelju.
“To je zbog broja kandidata. Na prošlim predsjedničkim izborima bilo je oko 21.500 promatrača, bila su 4 kandidata. Sad imamo 11 kandidata i 3.000 promatrača više nego na prethodnim izborima.”
VEZANA VIJEST
Kako umanjiti bilo kakve sumnje oko izbora i podići transparentnost?
“Ovi izbori provode se po Zakonu o izboru predsjednika Republike Hrvatske, koji je donesen 1992. godine. Po tom zakonu provedeno je 6 izbora za predsjednika. Birački odbori imaju 6 članova, oni nisu višestranački. Na dosadašnjim izborima nisu zabilježeni prigovori u smislu, uvjetno rečeno, krađe. Broj promatrača je skoro 25.000, ako uzmete u obzir broj biračkih mjesta, to je više od 3 ili 4 promatrača po jednom biračkom mjestu, promatrača različitih kandidata. Nisu to samo promatrači jednog kandidata.
Promatrači prate cijeli tijek izbora, ako kvalitetno odrade svoj posao – od preuzimanja izbornih materijala, otvaranja biračkog mjesta, tijekom cijelog biračkog dana, zatvaranja biračkog mjesta, prisustvovanja otvaranju biračkih kutija, brojanja glasova, sastavljanja zapisnika u koji se unose rezultati glasanja.
#related-news_0
Tijekom svih postupaka mogu davati primjedbe ako postoji neregularnost. Nakon što je cijeli posao u biračkom odboru gotov, promatrač može tražiti prijepis ili kopiju potpisanog zapisnika s rezultatima izbora. To posebno naglašavam zato što birački odbor s tim zapisnikom i materijalom odlazi u nadležno izborno povjerenstvo, općinsko ili gradsko, gdje se unose rezultati izbora upravo s tog zapisnika.
Rezultati izbora bir će dostupni na web stranici DIP-a u nedjelju od 20 sati. Moći će se lako kontrolirati jer je apsolutno transparentno po svakom izbornom mjestu koje se unosi. Promatrač kod sebe ima primjerak zapisnika. To je ona fama – tko zna što radi informatičar. Informatičar unosi rezultate koji su u zapisniku”, objasnila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.
“Kada bi DIP strogo primjenjivao zakon, promatrača uopće ne bi bilo”
“Nismo. Zakon je iz 1992. godine, a mnogo toga se promijenilo, što ukazuje da je to podnormirani zakon, ne predviđa puno situacija. Recimo, u tom zakonu nema odredbe o promatračima. Kada bi DIP strogo primjenjivao zakon, promatrača uopće ne bi bilo. Ali mislim da smo dosegli visoke standarde u izbornim procesima, DIP je donio obvezatnu uputu, koja ima snagu zakona, a koja je predvidjela mogućnost promatrača i sve ono što je vezano za promatranje izbora.”
#related-news_0
GONG upozorava da se u inozemstvu izbori održavaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a organizira ih izvršna vlast, dakle Ministarstvo vanjskih poslova, što su naglasili kao upitnu neutralnost organizacije. Fabijančić-Križanić pitali smo kako DIP gleda na te tvrdnje.
“Činjenica da se izbori odvijaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima je ustavna kategorija. Slijedom toga, izbori u in se ne mogu održati nigdje osim u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava. U inozemstvu su 124 biračka mjesta i toliko biračkih odbora. Za inozemstvoje prijavljeno negdje oko 290 promatrača. Tamo gdje je najviše biračkih mjesta, spomenimo Bosnu i Hercegovinu gdje su 44 biračka mjesta, kada se gleda broj promatrača, po biračkom mjestu ima oko 6 promatrača, kao i članova odbora. Dakle, tu ne bi trebalo biti nikakvih sumnji.”
Što je nedozvoljeno u izbornoj šutnji?
“Nije dopušteno da kandidati predstavljaju svoje programe i sebe, da pozivaju glasače da im daju glas, ne smiju se predstavljati njihovi programi, birači se ne smiju pozivati da glasaju za određenog kandidata ili kandidatkinju SMS porukama ili slično. Vrlo je teško to pratitit. DIP je danas cijeli dan prima prijave, s HAKOM-om (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) smo dogovorili da svaki nedozvoljeni SMS, u smislu kršenja izborne šutnje, bude proslijeđen u HAKOM. Priopćenjem smo upozorili pravne i fizičke osobe, kandidate i predlagatelje, medije i medijske nakladnike da se klone radnji uabranjenih izbornom šutnjim
Za kršenje izborne šutnje na predsjedničkim izborima – nema sankcija
“Tako je. To je jedan od izbornih instituta koji naprosto vrišti da se ujednači na svim vrstama izbora. Najsvježiji izborni zakon je Zakon o izboru predstavnika i vijeća nacionalnih manjina, on institut izborne šutnje uopće nema.
To je bila glavna misao vodilja DIP-a kada smo izradili prijedlog jedinstvenog izbornog zakona. DIP nije predlagatelj pa smo prijedlog dostavili Ministarstvu uprave – na proljeće će biti dvije godine da smo im to dostavili. Ništa se nije dogodilo.”
Potpredsjednica DIP-a kazala je da će na izborima sudjelovati blizu 70.000 ljudi, s promatračima i više.”
Koja je uloga APIS-a na izborima?
“Oni ni provjeravaju, niti unose glasove. APIS je odgovoran za pružanje informatičke podrške, unos se odvija u općinskim i gradskim izbornim pvjerenstvima na temelju zapisnika kojeg su potpisali i ispunili i unijeli birački odbori.”
Podsjetila je da DIP ima dvije aplikacije. Jedna je aplikacija za kontrolu zapisnika, namijenjena biračkim odborima. Druga je aplikacija za praćenje rezultata izbora koja će biti dostupna javnosti – mIzbori.
“Prvi rezultati oko 20 sati krenuti. Mediji u 19 sati, nakon kraja izborne šutnje, mogu krenuti s prvim anketama. Rezultati će se osvježavati svakih 10 minuta. U 20 sati bit će objavljena manja biračka mjesta jer će na manjima birački odbori biti brže gotovi. Poučeni dosadašnjim iskustvom, oko 22:00, 22:30, moći će se iščitati trend prvog kruga. Posljednji rezultati stići će u 4 sata ujutro, kad će stići iz Los Angelesa. Zapravo, danas već krećemo, s Australijom u 21 sat.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
