Apel za sustavnu klimatsku akciju kojega potpisuje oko 550 znanstvenika i znanstvenica u Hrvatskoj, danas je predan Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Predstavnici potpisnika Apela održali su danas konferenciju za medije pred zgradom Vlade RH, što je prvi takav istup znanstvene zajednice u Hrvatskoj po pitanju trenutne klimatske krize.
Znanstvena istraživanja, koja se kontinuirano objavljuju u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija godišnje, redovito kompiliranih u obimnim izvještajima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), nedvojbeno pokazuju da su antropogeni utjecaji dominantni faktor koji je doveo do aktualnih klimatskih promjena.
Te znanstvene činjenice jasno upućuju na vrlo ambicioznu akciju na globalnoj razini, s konkretnim ciljevima: emisije ugljikovog dioksida moraju biti radikalno srezane kako bi već tokom ove godine dosegle svoj vrhunac, da bi se zatim smanjile za 45% do 2030. godine, dok bi se do 2050. emisije trebale potpuno ukinuti, navode znanstvenici.
Znanost daje jasne smjernice
Znanost, dakle, daje vrlo jasne smjernice, ali ostvarenje tih ciljeva je moguće samo ako se razviju vrlo ambiciozne politike, koje uključuju sva raspoloživa i nadolazeća tehnološka rješenja, hitnu, ali pravednu energetsku tranziciju, kao i dubinsku transformaciju prevladavajuće socio-ekonomske paradigme.
U realnosti takvog globalnog izvanrednog stanja, potpuno je razočaravajuća činjenica da su teme vezane uz klimatsku krizu tek marginalno prisutne u javnom diskursu. Uz krizni imperativ globalne transformacije, ni jedna zemlja, pa ni Hrvatska, nema izgovora za neaktivnost ili krivo usmjereno djelovanje.
Stoga, ovaj je Apel poziv tijelima zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom, ističu znanstvenici.
Te politike moraju imati uporište u znanstvenim istraživanjima i to od temeljnih prirodnih, koje omogućuju razumijevanje fizikalne osnove klimatskih promjena, preko tehničkih, koje su ključne u razvoju učinkovitih tehnoloških rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, pa do društveno-humanističkih, koje omogućuju razumijevanje i predviđanje društvenih i ekonomskih implikacija klimatske krize i temelj su za razvoj održivih i pravednih socio-ekonomskih modela.
Fizikalni uzroci klimatskih promjena svoj uzrok imaju u društvenoj organizaciji
Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković je tijekom konferenciju za medije pred zgradom Vlade RH kazao kako su znanstvenici spremni surađivati sa svim institucijama s ciljem sprječavanja klimatskih promjena prije nego dođe do točke bez povratka i klimatskog kaosa.
Jelena Puđak, znanstvena suradnica s Instituta Ivo Pilar, istaknula je kako fizikalni uzroci klimatskih promjena svoj uzrok imaju u društvenoj organizaciji.
“Uz tehnološke inovacije s ciljem sprječavanja klimatskih promjena bit će nužno implementirati i društvene inovacije s ciljem tranzicije prema održivijim, niskougljičnim modelima”, istaknula je.
“Takva tranzicija zahtijevat će sveobuhvatnu promjenu, pa tako i u načinima života, obrascima ponašanja, pa i procesima donošenja odluka”, kazala je i dodala:
“Klimatski ekstremi kojima sve više svjedočimo imaju svoje direktne reprekusije i što se tiče gospodarstava i što se tiče migracija te porasta ekoloških izbjeglica. Osim toga, klimatske promjene rasvijetljavaju i društveno generirane nejednakosti, ne samo između razvijenih i nerazvijenih država, već i unutar država.”
“To znači da ranjive skupine koje su najmanje doprinijele emisijama zbog nejednakog pristupa resursima i infrastukturi trpe najveće posljedice klimatskih promjena i zbog toga o njima treba voditi posebnog računa pri donošenju i oblikovanju odgovora na klimatsku krizu.”
Prilagodba društava na klimatske promjene uvelike će ovisiti o uklanjanju nejednakosti, istaknuli su znanstvenici.
Zato ovim apelom, pozivaju nadležne institucije da pokrenu konkretne i ambiciozne mjere za riješavanje tog problema.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
