Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa u Novom danu govorio je o slučaju trostrukog ubojstvu u Splitu, presudi u slučaju spolno uznenemiravane policajke u Vukovarsko-srijemskoj županiji, te stanju sudstva u Hrvatskoj.
Kada je u pitanju trostruko ubojstvo u Splitu, Sessa kaže kako ga čudi što je se taj slučaj povezuje sa sudstvom.
“To što se dogodilo je tragedija, no i mene i druge suce iznenadilo je da se to povezuje sa sudstvom. Taj događaj nema za sada nikakve veze sa sudovima, taj kazneni postupak treba doći na sud. U ovom je slučaju od nastradalih samo jedna osoba imala postupak pred sudom, i to zbog krađe tri koluta sira”, kazao je Sessa.
VEZANA VIJEST
Kazao je kako je donekle zadovoljan sudstvom u Hrvatskoj.
“Umjereno sam zadovoljan funkcioniranjem sudstva, uvijek može bolje. Mi smo prema komparativnim parametrima u sredini u Europi – u Hrvatskoj na 100 stanovnika godišnje ide 23 sudska procesa, a u Italiji 6.
Zamjeram osjećaj melankolije koja je izazvan društvenom kimom koja nije zaslužena. Uvijek može bolje, neke su se odluke trebale drugačije donijeti, ali sve se to ispravlja pravnim lijekovima. Odnosi u Hrvatskoj puno su složeniji nego u zemljama koje nam se daju za primjer”, rekao je Sessa.
Što se tiče odluke vukovarskog DORH-a koji odbacilo kaznenu prijavu policajke koju je čitavu noćnu smjenu spolno uznemiravao nadređeni, a za koje je obrazloženje bilo da se uznemiravanje dogodilo samo jednom, Sessa kaže da policajki ispričao jer je to bilo ljudski.
#related-news_0
“To je bio moj ljudski poriv. Ta se odluka više ne može osporiti. Mislim da su policijska službenica i njezina odvjetnica pogriješile što nisu podnijela pravni lijek. Radilo se o nasilju, zlostavljanju, a mi smo u jednu ruku za to premalo senzibilizirani. Radilo se o mehaničkoj primjeni sudske prakse i nije se uzela kompleksnost događaja u obzir. Žao mi je što je isprika dobila toliku pažnju, htio sam samo pokazati empatiju prema osobi koju je sustav iznevjerio.
Tu presudu ne treba shvatiti kao poruku, kao poruku treba shvatiti pravnu teoriju određenih profesora, reakcija javnosti…
Suština sudovanja je u tome da se slijedi sudska praksa, ali ako se s njom ne slažeš trebaš obrazložiti zašto je ne primjenjuješ. Volio bih da suci o tome vode računa”, rekao je Sessa.
Ima li Hrvataska problem s ujednačavanjem sudske prakse?
“Ima iz dva razloga – previše je sudskih predmeta i sudovi koji ujednačavaju sudsku praksu pretrpani su predmetima. Prema tome, ne mogu posvetiti dovoljno pažnje ključnim pitanjima, ali to će se u građanskim sudovima promijeniti novim sustavom revizije. U kaznenom sudovima to ne mogu, jer je Vrhovni sud žalbeni sud, a Vrhovni je taj koji ujednačava sudsku praksu.
Niži sudovi oslanjaju se na presude Vrhovnog suda, ali ne mehanički. Kada smanjimo zaostatke, smatram da ćemo kroz sustav revizije moći ostvariti tu ulogu”, rekao je Sessa.
U javnosti je bilo dugo riječi ima li ujednačenu praksu i pozdrav Za dom spremni.
“Visoki prekršajni sud je stabilno rekao kakva oraksa treba biti, nije došlo do Vrhovnog suda. On je rekao da je to prekršaj. Oslobađajuće preduse donose se jer sudac ima pravo misliti drugačije, s obzirom na okolnosti itd. Ta situacija nije nikome sasvim jasna. Ako dođe takav slučaj do Visokog prekršajnog suda i ako on bude stabilan u svom stavu, bit će to stabilna sudska praksa. To je visokopolitizirano pitanje. Očekivanja o Povjerenstva za suočavanje sa poviješću bila su različita”, rekao je Sessa.
Je li očekivanje javnosti opravdano u oglednom postupku oko švicarskog franka?
“Ogledni postupak je i kreiran za to da očekivanja budu velika. On se neće provoditi često, nego samo ako ga Vrhovni sud prihvati, i ako se reflektira na poziciju velikog broja ljudi. Vrhovni je sud odlučio da će odgovoriti na to pitanje. Naši rokovi za donošenje odluku su do kraja ožujka”, rekao je Sessa.
Što se tiče poziva RBA banke za vršenje pritiska na sudove, Sessa kaže kako pokušaji vršenja pritisak na sudove nisu neuobičajeni.
#related-news_0
“Ovo je jedan nevin i naivan pokušaj, ali drtago mi je da se to pitanje otvorilo, jer pokušaja pritisaka na sudove ima stalno. Svjedoci smo da se za čas stvaraju grupe za pritisak koje izražavaju mišljenje, prosvjeduju… Drago mi je da je ovo otvorilo to pitanje. Banke zrače nekom moći, stabilnošću. Takav oglas je pogrešan, pozivanje na takvo što je nezakonito, i zabranjen je pritisak na sud s pozicije moći ili javne riječi. Svi koji izravno ili neizravno izražavaju narudžbe oko toga kako bi nešto trebalo presuditi krše Zakon o sudovima i Ustav. Što je tvoja pozicija jača i na javnost ima veći uticaj, morao bi se toga više suzdržavati. Treba provjeriti sve okolnosti takvog oglasa, a Udruga Franak je prijavila taj slučaj DORH-u”, rekao je Sessa.
Što se tiče eventualnih pritisaka na Vrhovni sud, on kaže kako smatra da in nema.
“Koliko ja znam, nema pritisaka. Sudstvo mora u javnosti imati dojam neovisnosti, a ovakvi nasrtaju na kvalitetu suda to umanjuju. Suci se biraju bez utjecaja politike, način na koji mi biramo suce je za primjer u Europi.
Ustavni sud nije dio sudbene vlasti i izbor sudaca je u različitim zemljama različito postavljen i ima svoje političke premise. Suština je da je svakome u interesu da tamo dolaze ljude od integriteta s najvećim pravnim znanjem, koji mogu jamčiti svima, i onima koji su ih birali, i onima koji ih nisu birali, da će odlučivati u najboljem interesu, u skladu s Ustavom.
Smatram da bi se za predsjednika Vrhovnog suda trebalo mijeniti sustav, da bi mandat trebao biti samo jedan i da traje 6 godina, te da se on bira među sucima Vrhovnog suda. Ako se među njima ne može pronaći osoba pogodna za tu funkciju, nešto definitivno nije u redu”, kazao je sudac.
Nije htio špekulirati o tome koliko ćemo čekati odluku u slučaju Agrokor.
“Ne mogu govoriti o roku, predmet je dodijeljen sucu, a predmet je opsežan i složen. Sudac na njemu radi, posvetio se samo tom predmetu neovisno o predmetima za koje je zadužen.
#related-news_0
Imamo oko 13.000 predmeta u građanskim i 770 u kaznenim stvarima na Vrhovnom sudu, i ove smo godine riješili oko 1000 predmeta više nego prehtodne. Od 28 zemalja Unije, u 24 zemlje se Vrhovni sud bravi samo pravom i samo kada on sam kaže da neki slučaj zaslužije našu pažnju on dolazi na Vrhovni sud. Primjerice, finski Vrhovni ima 10 sudaca manje i godišnje obradi 120 predmeta.
Kad se stabilizira situacija, vjerujem da ćemo moći donositi načelne odluke, i da niži sudovi neće biti slijepo vezani za naše odluke”, rekao je Sessa, te kazao kako je važno osnovati Visoki kazneni sud.
“Mislimo da je Visoki kazneni sud važno osnovati da bi se Vrhovni bavio samo pravom, da bi odlučivao o odlukama u apelacionoj fazi. U 24 zemlje EU Vrhovni sud bavi se samo pravnim stvarima. Suci su izabrani za taj sud, pa očekujem da bi zbog funkcioniranja sudstva to trebalo u najskorijem roku riješiti”, kazao je Sessa.
Je li dobro da je predsjednik Vrhovnog suda na čelu izbornog proseca?
“Rješenje da je predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik DIP-a bilo je prijelazno riešenje kada se DIP nije mogao potpuno profesinalizirati. Mislim da sucima nije mjesto u DIP-u jer ulaze i političku sferu. Taj je model sucima u inozemstvu čudan, u Francuskoj gradonačelnici organiziraju izbore, a provodi ih policija. Mislim da naša državna uprava mora pronaćui način da se izbori provode onako kako se trebaju provoditi. To bi bio dobar iskorak ka formiranju sustava koji bi skrbio o izborima”, rekao je Sessa.
Kazao je i kako se Zakon o kaznenom postupku prečesto mijenja.
“ZKP je nesretan primjer jer se prečesto mijenja. Vrijeme je da se donese novi kazneni postupak i da se nađe pravi balans između prava okrivljenika i učinkovitosti sudskog postupka. Sada smo, čini mi se, previše otišli na stranu branjenika, osuđenika, a premalo smo vodili računa o pravima žrtve i djelotvornosti sudskog postupka”, zaključio je Đuro Sessa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
