Javni službenici počeli su dobivati pravomoćne presude kojima se državi nalaže da im isplati zaostatke jer im 2016. nije povećala plaće, piše u petak Jutarnji list, navodeći da bi državu to moglo koštati oko 1,8 milijardi kuna
Pozivajući se na izvore iz nekoliko sindikata javnih službi, dnevnik navodi da su djelatnici, prije svega u školstvu i znanosti, krajem prošle godine počeli dobivati pravomoćne i ovršne sudske presude u svoju korist, na temelju tužbi kojima su potraživali isplatu duga nastalog zbog nepovećanja osnovice plaća od šest posto u 2016. godini.
Riječ je o dugu čiji korijeni sežu u 2006. kada su sindikati javnih i državnih službi sklopili sporazum sa Sanaderovom vladom kojim je utvrđeno da će osnovica za izračun njihovih plaća rasti 2007., 2008. i 2009. godine godišnje za po dva posto. Međutim, recesija je te obveze onemogućila, a sindikati su, ukratko, pristali da se ta obveza privremeno stornira i to sve dok rast realnog BDP-a na međugodišnjoj razini ne dosegne dva i više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja.
Od prosinca 2015. trebale su se automatski aktivirati obveze o rastu osnovice. Međutim, iz tadašnje vlade Zorana Milanovića, ali i Državnog zavoda za statistiku, tvrdilo se da rast nije bio dva posto nego su, prvi put ikada, rast BDP-a izrazili na četiri decimale i ustvrdili da on ne iznosi dva posto, nego 1,9998 posto. Zahvaljujući tom “manevru”, izbjegnuta je obveza uvećanja osnovice za razdoblje od kraja 2015. do kraja siječnja 2017.
To šestpostotno uvećanje za oko 240.000 javnih i državnih službenika na godišnjoj razini iznosilo bi 1,8 milijardi. Osnovicu su za 2016. godinu izbjegle uvećati i kasnija Oreškovićeva te Plenkovićeva vlada pa sindikatima i njihovim članovima nije preostalo drugo nego tužbama potraživati svoja prava.
Nekoliko sindikata javnih službi, odnosno njihovih članova, podiglo je dosad takozvane pilot-tužbe, a u prvom stupnju sudovi u različitim krajevima zemlje donosili su različite presude većinom za, ali neki i protiv radnika. Čini se da se sudska praksa vremenom ustalila pa su drugostupanjske, pravomoćne presude koje u posljednje vrijeme stižu sa županijskih sudova iz cijele zemlje uglavnom u njihovu korist, donosi Jutarnji list.
