Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" gostovala je u Novom danu i komentirala širenje koronavirusa i ima li u Hrvatskoj razloga za paniku.
Treba li nas trenutno biti strah zbog koronavirusa?
Trenutno ne, ni u bolnici ni u Hrvatskoj nema inficiranih koronavirusom, sve svjetske organizacije ističu da moramo biti ozbiljni, moramo se dobro pripremiti za eventualno širenje virusa. Zasad je i situacija u Europi izvrsna, nema smrtnih slučajeva. U Kini je puno drugačija situacija.
Kako treba funkcionirati? Treba li nositi maske na frekventnim mjestima, poput aerodroma i kolodvora?
Što se tiče toga, zasad ne, jer su dosta dobre kontrole, ne očekujemo da će nenajavljeno doći neka grupa bolesnih ljudi, to bi bilo identificirano. Treba se paziti gripe i na takvim mjestima ljudi mogu nositi maske zbog gripe. U samoj Hrvatskoj nema potrebe nositi maske zbog koronavirusa. Ako se mora putovati u krajeve gdje ima puno oboljelih onda treba nositi maske na frekventnim mjestima, izbjegavati gdje ima puno bolesnih i često prati ruke.
Imamo li konkretnije informacije oko toga kako se prenosi koronavirus?
Još uvijek je glavni prijenos kapljičnim putem, što znači da od bolesnika trebate biti udaljeni metar do dva, paziti da kapljice dok govori, kašlje i kiše ne idu prema vama, često prati ruke. Postoje kalkulacije da bi se u zatvorenim prostorima moglo širiti zrakom, ne zna se od kojih je sve životinja preneseno. Vrlo je kratko vremena prošlo otkako se pojavio virus, a najviše problema imaju kolege u Kini.
Što kažu statistike, koliko se ljudi oporavilo od zaraze koronavirusom, kolika je smrtnost?
Ne volim puno postotke, smrtnost je između 2,5 do 5 posto, moguće da će biti i veća kad se sve brojke skupe na jedno mjesto. Svaki život je vrijedan. Da, niži je zasad postotak umrlih nego što je bilo sa SARS-om, gdje je bilo 10 posto, mersom 35 posto, ebolom, gdje je smrtnost i do 50 posto. Sigurno još nemamo dovoljno točne podatke kolika je smrtnost.
Kakva je procedura kad se pojavi sumnja da je netko zaražen koronavirusom?
Prvo, bolesnik bi, čim bi se postavila sumnja na koronavirus, bio smješten u izolaciju, a ako bi se molekularnim testom potvrdilo da se doista radi o takvoj infekciji, za bolesnika bi se primijenile simptomatske mjere liječenja, a svi njegovi eventualni kontakti bi se ispitali od strane epidemiološke službe.
Koje su ključne poruke i ciljevi najavljenog simpozija koji se danas održava u Zagrebu?
Simopozij počinje u 12 sati, bit će obrađene teme uz koronavirus, načine liječenja, svjetskog kretanja, koronavirusa u životinja, dijagnostike, liječenja takvih bolesnika. Pokušat ćemo dati sveobuhvatni uvid u sve.
Hoće li se sa simpozija moći poslati poruka da je Hrvatska spremna nositi se s koronavirusom ako se pojavi?
S opasnim virusima nitko u svijetu ne može stoposto biti spreman, ali koliko je bilo tko u svijetu tko ima uređen zdravstveni sustav spreman, toliko je spremna i Hrvatska. Nemojmo zaboraviti da je jedan od osnivača svjetske organizacije profesor doktor Andrija Štampar i da smo mi provodili neke mjere koje drugi do tada nisu ni znali kako se nositi. Hrvatska je spremna koliko je spreman bilo tko drugi u svijetu.
Ima li na području stvaranja cjepiva za koronavirus detaljnog plana, kad bi ono moglo biti gotovo?
Sigurno da se počelo raditi na cjepivu, postoje metode kako se to radi, da bi se cjepivo razvilo potrebno je 5 do 6 godina istraživanja, teških istraživanja, skupih istraživanja, očekivati da će to biti preko noći – ne možemo. Vjerujemo, zahvaljujući današnjoj tehnologiji, da ćemo za nekoliko godina imati uspješno cjepivo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.