Kemičar Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković, jedan od organizatora potpisivanja apela Vladi oko 550 hrvatskih znanstvenika, gostovao je u Točki na tjedan gdje je prokomentirao klimatsku krizu i odnos vlasti prema njoj.
Oko 550 hrvatskih znanstvenika i znanstvenica potpisalo je apel za sustavnu klimatsku akciju koju su polovicom sječnja predali Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Političarima su ponudili pomoć upozorivši na nužnost donošenja i implementacije politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom.
VEZANE VIJESTI
Međutim, znanstvenicima mjesec dana nije odgovorio nitko. O takvom odnosu prema struci i situaciji općenito u studiju Točke na tjedan govorio je Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković, jedan od organizatora potpisivanja apela.
“Nitko se nije javio, nismo primijetili reakciju. Nismo očekivali ništa spektakularno, ali smo očekivali barem nekakvu rekaciju. Ovo je neozbiljan odnos prema znanstvenicima. Mi znanost doživljavamo kao javni resurs. Mi smo djelatnost koju uglavnom financira državni proračun i kao takvi osjećamo dužnost prema državi i društvu i tako smo i nastupili. Pružili smo ruku suradnje našim institucijama. Nismo napadali nikoga, ponudili smo ekspertize i pomoć”, istaknuo je Biliškov.
Komentirajući koliko su zapravo znanstvenici u drugim zemljama uključeni u formiranje politika, kaže da ovisi od države do države, no uspoređujemo li se s visokorazvijenim zemljama, u Hrvatskoj je to na puno nižoj razini nego negdje drugdje.
#related-news_0
Politika se mora ciljano usmjeriti na rješavanje klimatskih promjena, a mi nemamo pravo isključiti se i ne činiti ništa, upozorava kemičar, zaposlen na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, gdje se bavi razvojem materijala za konverziju i skladištenje energije.
“Nitko nema, pa ni najmanje društvo kao primjerice Hrvatska, pravo potpuno se isključiti iz te globalne borbe protiv aktualnih klimatskih promjena. Iako je razočaravajuće vidjeti da institucije istupaju s klimatskim rješenjima s prefiksom da su to morali učiniti zbog Europske unije, kao da to prvenstveno ne radimo zbog sebe, dobrobiti nas i potomaka, nego kao nešto što nam je netko nametnuo”, rekao je Biliškov.
Otkrio je da s kolege i on trude analizirati sve promjene i posljedice koje mogu ostaviti, a da određeni pritisci koji usmjeravaju “službene stavove prema klimi i klimatskoj krizi” postoje. Vladajućim strukturama i odgovornima za kreiranje politika, poručio je:
#related-news_0
“Djeca prosvjeduju diljem svijeta i to je najbolja poruka koju smo čuli u cijelom ovom klimatskom pokretu. Djeca su ta koja će osjetiti najdirektnije posljedice ovog našeg ne djelovanja i svatko od nas ima dug prema potomcima, a najviše ljudi koji su na vodećim pozicijama. Ne znam kako će ti ljudi nastupiti pred svojom djecom i objasniti im za 10, 20 godina zašto nisu djelovali, zašto nisu učinili bar ono što su mogli da njihovi životi ipak budu lakši. Definitivno su već krenuli trendovi promjena koji se osjećaju. Naša nam djeca imaju puno pravo reći da smo mi ona generacija koja ih je prevarila. Direktno varamo našu djecu do koje nam je najviše stalo.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
