Novac iz europskih fondova bio je vjetar u leđa poljoprivrednicima u Hrvatskoj. O europskom novcu ovise i brojni hrvatski projekti – od Pelješkog mosta do izgradnje željeznica. Zato i ne čudi zato što su sada sve oči uprte u dogovore europskih čelnika nakon što je propao europski summit u proračunu.
U petak se u Bruxellesu raspravljalo o raspodjeli novca na razini Europske unije tijekom idućih sedam godina, no summit je prošao – bez dogovora. Na europskom je stolu tek tehnički nacrt novog proračuna.
Četiri najbogatije, ali i takozvane štedljive zemlje ne žele izdvojiti ni centa više od jedan posto BDP-a.
Šef Komisije predložio je izdvajanja od 1,069 posto BDP-a. Time nije zadovoljno ni 17 zemalja “prijateljica ambiciozne Europe”, među kojima je i Hrvatska koja u ovom pregovaračkom okviru ima poseban status, pa može računati i na dodatnih 300 milijuna eura. Tu je i dodatan novac zbog iseljavanja.
Hrvatska je prvi put sudjelovala u ovim pregovorima, a posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za ekonomska pitanja Zvonimir Savić za Dnevnik Nove TV je rekao da je to prilika da se Hrvatska pozicionira i bude prihvaćena.
”Ono što je važno jest da su naši argumenti prihvaćeni. Činjenica je da smo zadnji ušli u Europsku uniju, zadnji koristili fondove, imali smo ratnih razaranja i probleme s demografijom. Sve je to prepoznato, tako da je naša argumentacija prihvaćena i u okviru višegodišnjeg financijskog okvira prepoznati su demografski problemi za koje se očekuje da se dobiju i određena financijska sredstva. I drugo, već sada u ovoj početnoj fazi pregovora možemo računati na dodatnih 300 milijuna eura za manje razvijene regije”, istaknuo je Savić.
Nema straha za važne projekte
Savić naglašava da ”možemo biti mirni” kada je riječ o važnim projektima, poput Pelješkog mosta i dodaje da odgađanje odluke o proračunu EU-a Hrvatskoj zasad ne šteti. ”Oni se odnose se za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Naravno da ako se kasnije odugovlače i dulje traju postaje vremenska stiska”, kaže Zvonimir Savić.
#related-news_0
Najveći problem sada je izlazak Velike Britanije i Europske pitanje. Zato se postavlja pitanje hoće li zbog brexita Hrvatskoj biti otežano povlačenje novca, kao i hoće li se sada povećati iznos koji je potrebno uložiti kako bi neka zemlja članica mogla aplicirati za povlačenje novca iz fondova EU-a.
”Mi smo svjesni da je to po sadašnjem prijedlogu nešto nepovoljnije nego dosad. Međutim, do prije nekoliko dana pozicija je bila 30 posto nacionalnog sufinanciranja u idućem proračunskom razdoblju. U pregovorima je taj iznos nešto smanjen, na 20 posto. Ali pregovori nisu gotovi. Naše su pozicije vrlo jasne. Naš je cilj što veća razina fondova regionalne politike za Hrvatsku i što manje nacionalno sufinanciranje”, zaključio je Zvonimir Savić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.