Savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić bio je gost Točke na tjedan. U intervjuu se, između ostalog, osvrnuo i na rad nedjejom.
Prvo se osvrnuo na njegovo imenovanje za posebnog savjetnika za ekonomiju.
“Funkcija predsjednika je u suštini da nadgleda i da se brine. On je onaj koji je izabran direktno, većinom birača koji su pristupili izborima i njemu je povjeren mandat na neki način da se brine o stabilnosti i da bude onaj koji će upozoravati na trendove. Kada su loši, on je megafon kojim se mogu poslati ideje i vrijednosti za koje vjerujemo da su one koje bi trebale biti temeljne za hrvatsko društvo i zapravo temelj na kojem se Republika gradi i ekonomija, kao i sve druge javne politike su naravno sastavni dio toga. Naravno, one njegove ustavom određene ovlasti kao što je vanjska politika, kao što je sigurnost i sve to, to je ono što Ustavom definirano, ali ako on pazi na usklađeno djelovanje svih zapravo djelatnosti, ekonomija je sastavni i neizbježan dio toga”, ističe Mačkić.
Pojasnio je i što će konkretno raditi.
“Mislim da je možda bolji naziv za tu funkciju savjetnik za političku ekonomiju. Znači, ideja je vrlo jednostavna. Ministarstvo financija je u Katančićevoj, ono se ne nalazi u Vili Zagorje i ono će ostati u Katančićevoj i to je to, ali ono što urednik predsjednika može i što će predsjednik raditi – on će zapravo sugerirati projekte. Ono što on smatra da je potrebno za Hrvatsku, da je potrebno u 21. stoljeću za izgradnju konkurentne ekonomije i to je ono što se može. To je onaj strateški okvir. To je ta politička ekonomija. Na koji način ćemo napraviti arhitekturu unutar koje zapravo onda ekonomsku politiku provodi onaj koji ima izvršnu vlast, ali predsjednik je u svakom slučaju pozvan, može i zainteresiran je sudjelovati u izgradnji tre arhitekture. Doprinositi toj priči”, kazao je Mačkić.
Kazao je kako ima već ideju koji će prvi savjet dati predsjedniku, ali kako će ga prvo dati predsjedniku pa će ga predsjednik kasnije priopćiti.
Kako predsjednik može utjecati na ekonomiju?
“O strukturi djelovanja Ureda mislim da nisam baš pozvan da ja o tome govorim. U funkciji savjetnika moje je da priopćim ideje, projekte, da analiziram ono što je potrebno, ali onda ćemo za sve ove stvari prepustiti predsjedniku da on kaže”, ističe.
Komentirao je i kako smanjiti jednakost u Republici Hrvatskoj.
“Prvo je na koji način posložiti porezni sistem, a drugi je na koji način posložiti sve one izdatke javne koje ima država. Dosta se često te 2015. postavlja pitanje da ako ćete vi samo raditi korekcije. Ta jednadžba gdje su raspoloživi dohotci s lijeve strane,a na desnoj strani uz poreze ima i transfere. Transfere države. Njih isto treba pažljivo promotriti i treba ih pažljivo osmisliti. Ako je Hrvatska socijalna država onda to sa sobom i povlači nekakve stvari. Znači i ulaganje u obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i mirovine. Sve je to tu prisutno. U ovoj priči mi promatramo cijeli sektor stanovništva. Znači vi promatrate i djecu jednako kao nekog radnika ili radnicu pa isto tako i umirovljenicu i umirovljenika. To je opet cjelokupno sagledavanje priče, ne mogu biti samo porezi”, ističe Mačkić.
Je li Hrvatska socijalna država? Za koga je Hrvatska socijalna država?
“Ona je ustavom definirana kao socijalna država i to je tako. Je li neefikasna? Je, neefikasna je. Sad tu onda dolazimo do prve dileme. Što onda s neefikasnom državom? Prvo, možete uzeti sjekiru pa je onda možete sasjeći do kraja što jedan dio ljudi prisutnih u javnosti zagovara. S time se ne slažem.
Koje je onda drugo rješenje? Transparentnost. Ako vi i ja plaćamo poreze, ja sam na primjer sasvim okej s time da se iz mog poreza pokrivaju nekakvi izdaci. Mirovine starijim osobama, zdravstvena zaštita, obrazovanje mladima – bez ikakvih problema. Nemam problema s time. Tražimo onda samo da se transparentno i jasno vidi koji udio ide na to, a koji dio se zapravo troši administrativno i operativno.
Ta podjela na radnike u javnom i radnike u privatnom sektoru. Ja sam radio u privatnom sektoru, ali ne u realnom. Ja sam radio u financijskom sektoru. To je ako gledamo princip vlasništva – javno i privatno. Uvijek se zaboravlja jedna stvar. I radnici u javnom sektoru stvaraju dodanu vrijednost. Javni sektor stvara temelj na kojem se onda privatne aktivnosti odvijaju. Od policije, od sudstva pa onda do obrazovanja i zdravstvene zaštite. Nekako se to pogubilo.
I treća, najvažnija stvar. Socijalna država je model države. Ako promatramo na nekom kontinuumu, imamo s jedne strane državu javnih dobara kao minimalnu državu, a s druge strane imate razvojnu državu i socijalističku državu. Socijalna država se nalazi negdje između svega toga. Država javnih dobara, država makroekonmske stabilnosti i socijalna država. Socijalna država je država koja se brine za sve nas”, pojašnjava.
Rad nedjeljom
Predsjednik Milanović u svom govoru dotaknuo se i radnica na blagajni.
“To je zapravo zanimljivo, radnice na blagajni. Zato što većina zaposlenika u tom sektoru su upravo žene i mi imamo tu specifičnu ulogu žena u našem društvu i posao, odnosno radno vrijeme ne završava u 4. Traje puno duže i smatram da bi u tom slučaju trebalo regulirati rad nedjeljom pogotovo imajući to na umu. Ako postoji potreba, taj rad se može iznimno dozvoliti, ali ga se pritom treba i platiti sukladno tome, ali u načelu smatram da bi taj rad nedjeljom trebalo izbjegavati”, kazao je Mačkić.
VEZANE VIJESTI
Ističe kako se to može regulirati na nekoliko načina. “Apsolutna zabrana je jedan od njih”, istaknuo je.
Upitan bi li on bio za takvo rješenje, Mačkić je rekao: “Mislim da bi trebalo s druge strane pogledati strukturu našeg gospodarstvo trenutnog kakvo ono jest i dozvoliti nekoliko mogućnosti. Ako promatramo to samo sa sektora trgovine i njihovih prihoda, ništa se tu strašno neće dogoditi. Ljudi će samo to prebaciti na subotu na primjer. Nije problem u tome, ali pravo pitanje je sljedeće: ako smo mi, a trenutno jesmo ekonomija koja je dominantno ovisna o prihodima od turizma, najvećim dijelom oni nam spašavaju i proračunski saldo, trebalo bi vidjeti je li moguće ostaviti nekakvu mogućnost da u određenom vremenskom periodu da neke trgovine i rade. Ali pritom jasno obvezati poslodavca da se taj rad sukladno tome adekvatno i nagradi”.
Istaknuo je kako po njemu ne bi bilo sporno u nekim periodima u godini reći da se nedjeljom zapravo ne radi.
Cijeli intervju pogledajte u videu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
