Doktor Saša Srića, pulmolog i koordinator SDP-ovog savjeta za zdravstvo u Novom danu je odgovarao na pitanja čitatelja i gledatelju na našoj stalnoj rubrici "Pitajte stručnjaka".
Doktor Saša Srića odgovarao je u Novom danu na pitanja koja su nam postavili čitatelji portala i gledatelji.
Govori se da nam nedostaje medicinske opreme, te da smo najkritičniji s respiratorima? Koliko ih imamo, i postoje li procjene koliko očekujemo da ćemo ih trebati tijekom ove epidemije?
U ovom trenutku imamo otprilike 800 respiratora na raspolaganju. Očekuje se prema sadašnjim procjenama razvoja stanja da će trebati otprilike, ako ćemo nastaviti ovakvim tempom i ovom brzinom otprilike oko četiristotinjak respiratora. Tako da će sigurno jedan dobar dio izvjesnih respiratora, nadamo se i vjerujemo ostati neiskorišten.
Tko su sve ugrožene skupine? Možete li nam pobrojati barem one glavne, najugroženije među nama?
Prije svega, najugroženije skupine pacijenata koji obolijevaju od COVID-19 su stariji ljudi i to pod starijom populacijom smatramo ljude starije od 65 godina života, to su kronični bolesnici. Posebno ističemo kronične plućne bolesnike. Znači, bolesnike sa astmom, sa kroničnom opstruktivnom bolesti pluća odnosno KOPB-om, kronične transplatirane pacijente, onkološke pacijente. Konkretno, među ovih šest pacijenata koji su nažalost preminuli i čijim obiteljima i ovom prilikom izražavam sućut je bio jedan pacijent koji je bio star 60 godina i bio je hipertoničan, znači obolio je od povišenog krvnog tlaka. Znači, ljudi sa nereguliranom arterijskom hipertenzijom se ubrajaju u rizične pacijente. Pacijenti sa dijabetesom. To su najugroženije populacije. Kao što ste vidjeli, isto tako, najveći broj oboljelih što je mnoge zabrinulo je prema podacima od prije nekoliko dana je bila zahvaćena populacija između 40 i 65 godina što je točan podatak zbog toga što je ta populacija češće u kontaktima. Pa čak i nešto mlađa populacija pogotovo i u onim prvim danima kad su bili povratci sa skijališta, ali opet treba naglasiti da je kdo takvih pacijenata uglavnom blaža klinička slika. Manji broj oboljelih je bio kod možda starije populacije, ali starija populacija često puta i kronični pacijenti zanju razvijati srednje tešku i tešku kliničku sliku sa teže izraženim simptomima i upravo njih treba upozoriti da više paze i da još više i intenzivnije slušaju naše savjete.
Trudnica sam i kao trudnica nisam rizična skupina, no prije tri godine mi je odstranjena slezena. Zanima me jesu li osobe bez slezene rizična skupina?
Prije svega treba naglasiti da trudnice imaju jedan imunološki sustav koji je što se tiče hormonske razine jači, izraženiji i naglašeniji tako da trudnice ne spadaju u rizičnu skupinu, ali spleniktomirani pacijenti, znači pacijenti kod kojih je odstranjena slezena spadaju u rizičnu skupinu. Oni se trebaju posebno paziti. Kod njih se inače i naglašava i takvi pacijenti vjerojatno dobivaju, odnosno sigurno dobivaju upute i da se trebaju cijepiti i protiv pneumokoka. Znači, to je bakterijski uzročnik pneumonije pa nekakve sugestije idu u smjeru da bi se kroz jedan izvjesni period razmišljalo naravno i o tome da se u budućnosti pacijenti koji su rizični cijepe protiv pneumokoka jer česta komplikacija virusne pneumonije, virusne upale pluća, koja zahvaća upravo ove naše pacijente, može se razviti i sekundarna bakterijska upala pluća koja kasnije može dovesti i do razvoja septičkog sindroma, a isto tako i do akutnog respiracijskog distres sindroma koji je najčešća komplikacija pacijenata koji razviju tešku kliničku sliku.
Može li se netko dvaput zaraziti koronom?
U Hrvatskoj, osim što imamo podataka od jučer da je zaraženih 715 imamo i 52 izliječena pacijenta što je jedan ohrabrujući podatak u ovom trenutku.
Bio je slučaj otprije otprilike mjesec dana kada je takav jedan primjer bio zabilježen u Kini. Zasad ovakav slučaj u Hrvatskoj nemamo registriran, to se tada objašnjavalo mogućim prolongiranim virusnim infektom kod kojeg nije prošlo dovoljno vremena, vjerojatno kod nekog kroničnog pacijenta kod kojeg nije bio dovoljno jak imunološki sustav. Podatke o tome može li se oboljeti dva puta zasad nemamo i ne raspolažemo tom informacijom.
Kad je netko bio u doticaju sa zaraženima odredi mu se mjera samoizolacije, i to je ok, ali da li se nakon isteka tih 15 dana samoizolacije ljudi testiraju?
Nakon mjere samoizolacije koja je određena, znači nakon 15 dana samoizolacije bilo bi uputno i bilo bi dobro kada bi se takve osoba testirala, tim više ako ta osoba i dalje ima simptome respiratorne odnosno temperaturu. Naravno, ako ima temperaturu, ne čeka se 15 dana da prođu mjere samoizolacije, nego se pri pojavi temperature naši sugrađani se javljaju svojim liječnicima mjereći dva puta dnevno temperaturu. Dalje epidemiolozima, po potrebi infektolozima i pulmolozima.
Je li moguće da osoba koja ima dobar imunitet prođe bez zaraze, iako je bila u direktnom kontaktu sa zaraženim? Ili nitko nije imun na ovaj virus?
Naravno. Najčešće mladi zdravi ljudi sa dobrim razvijenim imunitetom mogu biti u kontaktu sa pacijentom koji je bio zaražen i može razviti tzv. asimptomatski oblik bolesti odnosno razviti tzv. subkliničku sliku odnosno ne imati simptome i ne razviti respiratorne simptome pa kao tako imati podatak da je zaražen, a podatak je li bio zaražen možemo znati samo na temelju testiranja.
Koliko je izgledno da ćemo izbjeći talijanski scenarij?
To sam više puta govorio. Držimo još uvijek linearni porast, nije došlo do eksponencijalnog porasta i na temelju ipak donesenih mjera koje zajedničkim snagama uz Nacionalni krizni stožer koji cijelu ovu priču vodi, vjerujem da će se ipak talijanski scenarij izbjeći. Prije svega zbog toga što bolest odnosno virus nije ušao u zdravstveni sustav u onolikoj mjeri. To su ipak pojedinačni slučajevi. Nije ušao u onoj mjeri kao što je ušao naglo, eksponencijalno i značajno u talijanski zdravstveni sustav i zbog toga naši građani ipak s vremenom su počeli poštivati mjere izolacije i mjere pridržavanja svih mjera za razliku od Italije gdje je još uvijek postoji dobar dio slučajeva koji, nažalost, ne poštuje te mjere.
Upute za postavljanje pitanja pronaći ćete OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.