Klimatolog s Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler za N1 je govorio o tome kakve promjene temperature možemo očekivati u Hrvatskoj, ali i u svijetu, te kakva su temperaturna očekivanja od godine pred nama.
2015. i 2016. godine bile su globalno najtoplije godine. Procjene su da bi 2020. godina mogla biti, ako ne najtoplija, onda u samom vrhu. Ove godine El Niño se ne prognozira, pa nećemo imati dodatno zagrijavanje, rekao je Ivan Güttler.
Kazao je i kako se te prognoze temelje na zadnja četiri mjeseca, koji bilježe visoke temperature iznad obje polutke.
“Kontinenti i gradovi imaju više procesa koji funkcioniraju istovremeno. U Zagrebu je 2019. godina bila najtoplija od kada se vrše mjerenja, odnosno od 1862. godine. U Hrvatskoj nam je svako ljeto toplo ili iznimno toplo, iznimka je bila 2005. godina, no sve susjedne zemlje su u toj situaciji”, rekao je Güttler.
Neke dobre promjene
Kazao je kako se kao dobro može gledati to što neke industrije pokušavaju iskoristiti ovu situaciju.
“Razne industrije vezane za transport iskoristit će to što će područje Sjevernog pola biti prometno brodovima tijekom ljetnih mjeseci, kada možemo očekivati nestanak leda na Sjevernom polu, dok će se on zimi opet formirati”, rekao je klimatolog, ali naglasio da su posljedice klimatskih promjena uglavnom negativne.
“Mi sada vidimo efekt zagrijavanja zbog stakleničkih plinova, no zbog smanjene prometne i industrijske aktivnosti smanjuje se emisija aerosola, čestica koje su produkti gorenja, i sad je manje dušikovih čestica iznad Europe, Azije, i to poboljšava kvalitetu zraka i vode. Te čestice imale su efekt hlađenja na našu atmosferu, blago su smanjivale temperaturu. Smanjenje industrijske aktivnosti bi smanjilo i emisiju tih čestica, stoga ćemo imati dodatni izvor zagrijavanja atmosfere.
U našu atmosferu CO2 ulazi kao najveći staklenički plin, a postoje i procesi koji ga izvlače iz atmosfere. Oni su najvažniji faktor. Pad koji bilježimo nije dostatan da anulira sve ranije poraste. I dalje imamo proizvodnju energije, hrane, a takav pristup smanjenju emisija nije održiv. Naša je nada da ćemo u narednim desetljećima imati stvarne, strukturne promjene u proizvodnji energije, hrane i ostalih potreba”, rekao je Güttler.
Dugoročno očekujemo usporavanje porasta temperature
“Ova je godina počela toplo i sušno. Imali smo zadnjih dana više oborina u Hrvatskoj, a pratimo situaciju iz mjeseca u mjesec. Dugoročno očekujemo usporavanje porasta temperature.
Globalna će temperatura varirati, možda ćemo imati nekoliko godina sa stabilnijim temperaturama, ali smo daleko od smanjenja globalnih temperatura. Da bismo to vidjeli u Hrvatskoj i svijetu moramo imati smanjenje emisija kroz dulji niz godina, smanjenje koncentracije i potom smanjenje temperature i vraćanje u neke okvire koji pogoduju našoj civilizaciji i načinu života”, zaključio je Ivan Güttler.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
